Pretraga tekstova
Iznimno visoke temperature prijete obolijevanjem pšenice
Izuzetno visoke temperature za ovo doba godine prijete zasijanoj i već izniknuloj pšenici. Naime, toplo vrijeme pogoduje razvoju lisnih uši, koje mogu prouzročiti virusne infekcije, odnosno bolest Pyrenophora tritici - repentis na ječmu i na pšenici, a koja se manifestira žućenjem lista, njegovim sušenjem te u konačnici propadanjem cijele biljke.
Ta je relativno nova bolest pšenice, podsjetimo, prvi put u Hrvatskoj uočena u manjim razmjerima prije nekoliko godina, a u proizvodnoj godini 2006./2007. na pojedinim je usjevima pšenice bila prava pošast. Bolest je tada zahvatila pretežito usjeve pšenice sijane u ranijim rokovima i strane sorte, dok je na površinama zasijanim domaćim sortama bio zahvaćen tek manji dio. Inače, u Europi ta bolest, gdje se na različite načine bore protiv nje (između ostalog i tretiranjem sjemena), već duže vrijeme stvara velike probleme.
Ove su jeseni lisne uši, kako ističe prof. dr. Milutin Bede, vlasnik tvrtke Agrigenetics i profesor genetike na osječkom Poljoprivrednom fakultetu, već primijećene na svim područjima.
- Ove godine za sjetvu pšenice vlada veliki interes i zbog dobre cijene u žetvi, i zbog povećanih poticaja. Smatra se da bi pod pšenicom moglo biti zasijano oko 180.000 hektara. Međutim, veći dio poljoprivrednih proizvođača u sjetvu pšenice ove je godine krenuo prerano, već oko 1. listopada, pod izlikom da je možda neće stići na vrijeme posijati, što nije dobro. Iz svog dugogodišnjeg iskustva znam, jer ovo mi je 38. sjetva pšenice, a i prema istraživanjima koje smo provodili na osječkom Poljoprivrednom institutu, nikada rana sjetva nije dala najveće prinose.
Prema istraživanjima, najbolje je sjetvu obaviti u otpimalnim rokovima, od 10. do 25. listopada - kaže dr. Bede, ipak dodajući kako u uvjetima globalne promjene klime više ni sjetva u optimalnim rokovima ne jamči siguran i dobar prinos, jer, ističe, 1. je studenoga a dnevne su temperature 23 stupnja Celzijeva. Dr. Bede napominje kako stoga valja obaviti tretiranja pšenice nekim od insekticida, posebice one usjeve koji su u fazi jednog do dva lista i gdje su primijećene lisne uši, jer ako se tretiranje ne obavi sada, moglo bi doći do zaraze jačih razmjera, koja će se manifestirati u ožujku i travnju iduće godine.
- Kad je riječ o klimatskim promjenama, treba naglasiti da se mi napokon trebamo početi prilagođavati proizvodnji pšenice u uvjetima kakve imaju zemlje s atlantskom klimom, blagih i toplih zima. Također jedan od važnih elemenata u proizvodnji je adekvatna gnojidba, jer bez nje nema rekordne proizvodnje - kaže dr. Bede.
Zbog drastičnog poskupljenja mineralnih gnojiva neki su jesenas reducirali gnojidbu, međutim tada su trebali promijeniti i sortiment, kaže dr. Bede, dodajući da je gnojidba bitna jer se, primjerice, zaoravanjem kompleksnih gnojiva može na neki način doskočiti klimatskim uvjetima jer će biljka dobro razviti korijenov sustav i manja je vjerojatnost da će u sušnim uvjetima ostati gladna i žedna. Pravilna gnojidba, ističe dr. Bede, treba postati obvezna agrotehnička mjera.
Autor: Z.RUPČIĆ
Povezana biljna vrsta
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ali ima Željka Rački i ovoga. Nije moj, ali je od mene 3,5 km. U subotu je bio ok, a u Nedjelju oppaaaa, miris divljih svinja. Vozili slamu pa slučajno primjetio, slikao sa sinovim mobitelom, svoj sam zaboravio uzeti. Postavljeni svi lovačk... Više [+]
Ali ima Željka Rački i ovoga. Nije moj, ali je od mene 3,5 km. U subotu je bio ok, a u Nedjelju oppaaaa, miris divljih svinja. Vozili slamu pa slučajno primjetio, slikao sa sinovim mobitelom, svoj sam zaboravio uzeti. Postavljeni svi lovački mirisi itd... ali ovome nema spasa, jednom kada uđu, ode sve.
Mirela Benko
prije 5 sati
Gospodine Damir Senjan, Hvala vam što ste to napisali i podijelili javno. Znate onaj osjećaj kad ste napravili sve ,a niste napravili ništa u ovih 25 Više [+] godina.koliko se cijelo selo,a i mi borimo s tim da nam domaće svinje koje nisu markirane ne uništavaju našu muku i trud, pa da se nismo mučili zabadava. To sve ipak košta financijski i naših živaca. Ono prvo nevrijeme kad je bilo sve nam je uništilo,pa smo ponovno presejavali i sada opet iz godine u godinu ista priča sa svinjama. A tu su i psi koji nisu čipirani, a i konji. Sve nadležne institucije znaju,a nitko ništa ne poduzima. Neznam u čemu je problem...To negdje u nečijoj ladici stoji i dalje nejde u postupak.... Policija dođe napravi zapisnik i ode. Slali smo mailove nadležnim institucijama i ništa... Svako jutro u 5.00. idem na polje i tjeram svinje,pa podne i pred večer. RTL televizija je 2022 godine.bila snimila i ništa od toga svega... I tako dalje ide dan za danom da mu nitko ništa ne može... A on nam se svaki dan smije u lice....Užas,tko će nama platiti štetu koja je učinjena. Kada ga se očito svi boje,nažalost....
Damir Senjan
prije 8 sati
Mirela Benko Ajde napisad ću javno što sam ja napravio da otjeram ali pogotovo jelene i srnetinu, ali to je zakupni dio zemlje i tu je bilo uzmi ili Više [+] ostavi. Jedna parcela tu od susjeda ostavljena u parlogu između zakupnih, e sada da nebude parlog prskaj i isperi prskalicu. Malo ja to i zapaprio da sačuvam parcele koje imaju prijatelji. Malo isprazniž cisternu sa fekalijama, napuniš prskalicu sa omekšivačem za rublje da lijepo miriše, postavio ultrazvučni ali da i bljeska u noči. Ovo sa omekšivačem za rublje prava bomba za otjerivanje. Jedna ona boca od 3L na 500 litara vode sa sklopljenim granama na prskalici i udari, prskaj po putevima, okolo parcela i taj miris i otjera. Kada sam prvu turu isprskao, i ispraznio prskalicu na povratku kuči taj lijepi miris omekšivača za rublje je mene pekao za nos 😇🤧🤣🤣 a kamoli nebi divljač. To sam ponovio tri puta u tri tjedna, nema ni traga od divljači, jedino je sada problem suša i ovo prženje sunca. Malo prije sam bio u podravini tamo su kukuruzi izgorjeli na polju, kod mene je još uvjek crno zelen iako ovo vani je nepodnošljivo kako grije. Jedna mi parcela dobila od vručina ali tu sam prskao samo pola sa bio stimulatorom a pola ne da vidim razliku. Znači bio stimulator pomaže u ovom kuhanju vani ali i bio stimulator ima svoje mirise koji ne odgovaraju divljači. Imat ću problem sa pticama oko suncokreta, več su počele da kljuckaju po sjemenkama ali ću i to pokušati riješiti. Mirela trenutno noču što nikada nisam radio je kosim otavu. Noču kosim i okrečem, samo jednom po danu ju okrenem koliko je vani vruče. To nikada nisam tako radio. Ustvari još dva dana i gotovo i to. Noču i vozim kuči koja smješna slika na terenu.
Mirela Benko
prije 16 sati
Evo i mog kukuruza što su ga uništile domaće svinje ne divlje svinje jer ih zasada na ovom dijelu posavine nema u početku kukuruz je bio milina,a za Više [+] dan dva idem u obilazak kad ono srce hoće iskočiti van....sve povaljano i polomljeno,porušano i izgriženo... Užas...to traje već 25 godina. Jer se dotični gospodin urotio protiv cijelog sela... Njegove svinje hodaju selom i haraju naše usijeve,našu muku.... Nijedna mu svinja nije markirana,psi nisu čipirani,a konji hodaju ko gluhi po trnju... Kaže nisu njegove svinje ,pušta ih,pa ih ponovno zatvara. A na ovom dijelu posavine nema svinjske kuge....pitam se zašto? Kako si pomoći?
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Željka Rački Ima mnogo toga na terenu po Županijama ali nesmiješ javno pisati. Što rade Ekolozi, čuvaju zaštičenu prirodu po direktivi EU, a ispod Više [+] stola direktiva EU prskajte zaštičena područja Total, Gvardijan itd... nema veze nitko nevidi da se uništava kako moj tetak pčelar kaže medonosno bilje + oprašivači i sve po zakonu. Dok mi pazimo i moramo se držati pravilnika, sa druge strane pravilnik se krši u 100% obliku. Što se tiče divljači, tu lovci nemogu ništa bez pomoči policije da to pohvataju kako hvataju imigrante, ali bi im dobro došla pomoč i specijalne postrojbe Lučko da se to sve svede na neki minimum.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
To ti Željka Rački susjedno selo Gornji Mosti, Bjelovarsko bilogorska županija. Inače je ovako več oko 14 godina ali svake godine je sve gore i gore. Više [+] Prostire se u krug trenutno. Sada obuhvača sve više sela. Od Gornji Mosti, Srednji Mosti, ovdje gdje sam ja Donji trenutno miruje jer moram sam na drugačiji način to rešavati, Poljančani itd.. Naj gora ti je strana prema podravini, Javorovac, Novigrad Podravski. Sve je puno divljiv svinja a svinjske kuge zanimljivo nema. Još kad je otac bio živ 2006 ili 2007 god morali jednu parcelu preorti i zasaditi šumu na 2,28 hektara a to od raznih ljudi ima i oko sve ukupno 50 hektara zemlje, za berbu ili žetvu ništa ne ostane. Znači slikao sam parcelu umalo visinski sam vrh Bilogore. Ima vidljivo na ulazak u Novigrad Podravski uz cestu kako ga jeleni i divlje svinje brste ali ponovo nema svinjske kuge, zanimljivo, kao da im Slavonija smeta za svinjogojce. Ma ovdje nema sela bez divljih svinja, pravdaju se na migraciju a ono svake godine sve ih više a lovci kod kuče spavaju ako i dođu u lov pod čekom vidiš hrpu opušaka.