Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obavijest ratarima
  • 18.07.2014. 10:00
  • Međimurska

Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača

Obavijest Savjetodavne službe za ratare.

  • 81
  • 3
  • 0

Od posljednje upute proizvođačima kupusnjača koji iste proizvode sadnjom u zadnjoj dekadi mjeseca lipnja proteklo je 11 dana. U spomenutom razdoblju dominira vlažno, sparno i toplo vremensko razdoblje.

Kiše koje su padale u drugoj polovici proteklog tjedna (od 7.-11. srpnja u središnjem dijelu županije je tih dana izmjereno oko 40 mm) pogodne su za početni rast i razvoj mladih biljčica kupusnjača nakon presađivanja u polje, ali naknadni vrlo sparni i topli dani pogoduju brzom množenju nekih štetnih organizama životinjskog podrijetla.

Naime, u proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnjača lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja naročito su napadnute od većeg broja štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella) te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuje još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa.

Zadnjih su godina prosječne mjesečne temperature ljetnog razdoblja često veće za +2ºC od višegodišnjih prosjeka, a vlažne sjeverozapadne oceanske fronte često uz grmljavinsko nevrijeme donose veće količine oborina koje padaju u svega nekoliko sati. Stoga klima kontinentalnog područja naše zemlje sve više tijekom ljeta poprima neka "tropska" obilježja (nesnosne vrućine i sparine), a kao posljedica toga pojavljuju se i novije kategorije vrste biljnih nametnika koje su u ranijim godinama opisivani samo kao povremeni štetnici. Jedan od takvih nametnika koji posljednjih 5-6 sezona pričinjava sve veće ekonomske štete u proizvodnji nadaleko poznatog varaždinskog zelja, a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju, je kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella).

Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja nije značajno izražena. Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od 16º do 30ºC dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima 28-29ºC. Pri stalnoj temperaturi 16ºC razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi 28ºC razvoj jednog pokoljenja od jaja do odraslih kukaca traje samo 19 dana (Alonso i sur., 2009). Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima vrlo brojna populacija razvija za svega tri tjedna. Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice) pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka na sve razvojne stadije kukaca.

U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti mjerama zaštite. Obavezno iznad biljaka vješati žute ljepljive ploče. Žutim ljepljivim pločama se mogu odrediti početna "žarišta" štetnika i na vrijeme provesti kemijsko suzbijanje.

U našoj zemlji trenutno nema registriranog kemijskog sredstva za suzbijanje ovog štetnika. Ali, u prvim mjerama folijarnog tretiranja tijekom mjeseca srpnja protiv kupusne bijele mušice obavezno uključiti pripravak Actellic 50 EC (0,05 % - 0,1 %, K povrće = 14 dana), a dobar postrani učinak na ovog nametnika može se očekivati i primjenom insekticida Chess WG (registriran u crvenom i bijelom kupusu te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha uz propisanu karencu samo 7 dana).

Bijelu mušicu kupušnjača potrebno je suzbijati barem 3x tijekom mjeseca srpnja s prosječnim razmacima aplikacije 8-10 dana.

Insekticide primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama. Kombinaciju insekticida koristiti u nižim ili smanjenim propisanim količinama.

Također, toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju drugig štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica.

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za suzbijanje štetnih gusjenica u kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

Djelatna tvar Pripravak Karenca
esfenvalerat SumiAlpha 7 dana
deltametrin Roetem, Decis, Rotor EC, Skud 7 dana
lambda-cihalotrin Karate EC 14 dana
alfa-cipermetrin Fastac, Alfa, Direct, Fascon 28 dana
indoksakarb Avaunt EC
metaflumizon Alverde SC 3 dana
emamektin benzoat Affirm WG 3 dana
klorantraniliprol Coragen 20 SC 3 dana
Bacillus thuringiensis supsp. kurstaki* Baturad WP, Biobit WP 7 dana

*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinske zemlje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas). Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: učestale kiše, visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine te vlastita proizvodnja sjemena varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se zajedničke bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež) pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju.

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 2. Svi navedeni daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas) pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel).

Tablica 2. Neki fungicidi za suzbijanje uzročnika bolesti u KUPUSNJAČAMA:

Fungicidi
Amistar 250 SC (brokula, cvjetača, kelj pupčar, kelj - sve na otvorenom) pjegavosti lista, bijela hrđa 1 lit./ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 10 dana) K=14 dana
Nativo WG (brokula, cvjetača) Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella 0,4 kg/ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan) K=21 dan
Nativo WG (kelj pupčar, kupus) Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella 0,4 kg/ha (3x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan) K=21 dan
Ortiva SC (kupusnjače) Altarnaria, Albugo, Peronospora, Erysiphae 1,0 lit./ha (2x) (razmak tretiranja 8-12 dana) K= 14 dana
Score 250 EC (kupusnjače -kupus, kelj pupčar, kelj) Altarnaria, Leptosphaeria, Pseudocercosporella 0,3-0,5 lit./ha (najmanji razmak tretiranja 15 dana) K=21 dan
Difcor EC (kupus) Alternaria, Mycosphaerella 0,5 lit./ha K=21 dan

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama dobili primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno u više navrata sa smanjenim količinama, a moguće ih je miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr


Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Savjeti


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]