Obavijest tržnim proizvođačima kasnih kupusnjača

Nakon blagdana Sv. Vida (15.6.), od početka druge polovice mjeseca lipnja počinje sadnja kasnih kupusnjača, koje za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada, a često se koriste za pripremu zimnice kiseljenjem. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te lokalno varaždinsko zelje tipičnih spljoštenih zelenih glava. Početak drugog tjedna mjeseca lipnja o.g. su obilježili vrlo vrući i sparni ljetni dani, a najviše su dnevne temperature zraka bile u rasponu od 31,0° do 34,0°C! U večernjim smo satima 14. lipnja o.g. zabilježili smo oborine u različitim količinama, a tada je u središnjem dijelu Županije palo oko 7 mm. Već tijekom sutrašnjeg dana očekujemo nove oborine, što će pogodovati sadnji kupusnjača.

Za suzbijanje širokolisnatih korova u kupusnjačama moguće je 7-8 dana nakon sadnje (ali prije nego korovi počinju nicati) koristiti pripravak Butisan-S (2-2,5 lit./ha), dok se naknadno protiv trava može koristiti Fusilade Forte (0,8-2 lit./ha). Karenca za kupus iznosi 49 dana!

Toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), lisne uši (Brevicoryne brassicae), stjenice (Eurydema spp.), tripsi (Thrips tabaci) i zadnjih sezona sve češći kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella). Moguće je preventivno, prije sadnje, rasad kupusa potapati u insekticidnu otopinu, a dopuštenje za primjenu ima imidakloprid (npr. Confidor 200 SL i dr.) 0,1 %/15 minuta (za presadnice golog korijena!).

Radi učinkovitijeg suzbijanja kupusnog štitastog moljca ili bijele mušice kupusnjača (Aleyrodes proletella) u prvim mjerama folijarnog tretiranja obavezno uključiti pripravak Actellic 50 EC (registriran u povrtlarskim kulturama protiv štitastog moljca i lisnih uši), a dobar postrani učinak na ovog nametnika može se očekivati i primjenom insekticida Chess WG (registriran u crvenom i bijelom kupusu, te kelju protiv lisnih uši u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana)! Obavezno u propisanim količinama dodavati sredstva za poboljšanje učinka pesticida (npr. Silwett, Inex-A i slično). Insekticide primijeniti u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama!

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinsko zelje tijekom druge polovice ljeta su često napadnuti i različitim uzročnicima bolesti (naročito ako se zalijevaju kišenjem), među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas)! Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti: visoke temperature sa jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2-3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena varaždinskog zelja dvogodišnjom "uzdržnom" selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju!

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti i pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. sezone u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 1.! Svi navedeni pripravci daju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel i sl.).

Tablica 1. Neku fungicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje bolesti KUPUSNJAČA:

*dozvola prestala važiti, a krajnji rok za prodaju i primjenu zaliha je 1.7. 2014.!

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett, Inex-A i sl. u propisanim količinama.

Na smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije na gotovo svim povrtnim kulturama utječe primjena različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija (i mikroelemenata). Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata sa smanjenim količinama, a dobro se miješaju sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih fungicida) i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr