Nova prilika za ratarsku proizvodnju: Može li slanutak zamijeniti soju?

Klimatske promjene i sve izraženiji sušni uvjeti nameću potrebu za prilagodbom poljoprivredne proizvodnje. Jedna od kultura koja sve više dolazi u fokus stručnjaka jest slanutak, o čijem smo potencijalu razgovarali s prof. dr. sc. Bojanom Stipeševićem.

Na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek trenutno se provodi komparativno istraživanje slanutka i soje. Profesor ističe kako slanutak pokazuje značajnu prednost već u početnoj fazi razvoja.

"Ovaj je posijan krajem ožujka na temperaturama od oko 5 °C, što se za soju nikako ne preporučuje", pokazuje nam Stipešević dodajući da soja zahtijeva temperature iznad 10 °C za optimalno klijanje.

Zahtijeva manje dušičnog gnojiva

Jedna od ključnih agronomskih prednosti slanutka, kao i soje, jest sposobnost vezanja atmosferskog dušika. "Stupa u simbiozu s bakterijama roda Rhizobium i na taj način sam osigurava ovaj element ishrane", objašnjava naš sugovornik dodavši da se time značajno smanjuje potreba za mineralnim gnojivima.

U praksi to znači da umjesto i do 200 kg dušika po hektaru, koliko je često potrebno kod drugih kultura, slanutak može uspješno rasti uz minimalne količine. Time ne da se samo smanjuju troškovi proizvodnje, nego i ovisnost o skupim inputima na tržištu.

Unatoč prednostima, profesor naglašava kako slanutak nije kultura bez zahtjeva. "Naprotiv, što se tiče same tehnologije i agrotehnike, jednak je soji", ističe. Sije se istim sijačicama, uz manja prilagođavanja zbog nepravilnog oblika zrna, a i ostali zahvati (od sjetve do žetve) uvelike su usporedivi sa sojom. Drugim riječima, proizvođači koji ju već uzgajaju neće imati velikih poteškoća u prelasku, ali moraju poštovati odgovarajuću agrotehniku.

Bolje podnosi visoke temeprature

Njegova posebna zanimljivost je i morfologija. Za razliku od soje, supke ostaju u tlu, što biljci omogućuje lakše probijanje pokorice. Osim toga, listovi su prekriveni sitnim dlačicama koje stvaraju mikroklimu i smanjuju gubitak vode. "One pomažu biljci da bolje čuva vlagu i podnosi visoke temperature, što je čini izuzetno pogodnom za uzgoj u uvjetima sve češćih suša", pojašnjava profesor.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte u komentarima našeg stručnjaka

Upravo ta otpornost na toplinu i nedostatak vode svrstava slanutak među kulture budućnosti. "Ova biljka već tisućama godina uspijeva u mediteranskim uvjetima", naglašava Stipešević dodajući kako se slični klimatski uvjeti sve više javljaju i u našim krajevima. Uvođenje takvih kultura može biti ključan odgovor na izazove globalnog zatopljenja.

Osim agronomskih, ima i značajne prehrambene prednosti. Profesor ističe kako je riječ o nutritivno vrijednoj mahunarki bogatoj proteinima, koja može poslužiti kao kvalitetna zamjena za meso. "Od njega se mogu pripremati brojna jela, poput humusa ili falafela", navodi, uz napomenu da je često lakše probavljiv od graha.

Prepoznaje li ga tržište?

S ekonomskog aspekta ima potencijal postići višu tržišnu cijenu od soje, budući da se percipira kao prehrambena, a ne industrijska kultura. Ipak, izazov predstavlja tržište. Kako kaže profesor, još uvijek nije poznato tko će ga otkupljivati na veliko, no prilike vidi u sektoru zdrave hrane, restoranima i specijaliziranim prodavaonicama, kao i u mogućem razvoju domaće proizvodnje za zamjenu uvoza.

"Inozemni radnici u Hrvatskoj, napose oni iz Azije (Nepalci, Pakistanci, Indijci...) također su potencijalna "publika" za slanutak, budući da je dio njihove uobičajene prehrane", poručuje Stipešević.

Zaključno, ova se biljka nameće kao perspektivna kultura koja može odgovoriti na klimatske i tržišne izazove. No, kao i soja, zahtijeva pravilnu agrotehniku i prilagodbu proizvodnih praksi. Upravo u toj kombinaciji otpornosti i zahtjevnosti leži njegov potencijal, ali i odgovornost proizvođača da ga iskoriste na pravi način.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.