Sjetva je negdje prolongirana deset dana. Mnogi ratari zbog vlažnog zemljišta ne mogu u polje. Što to znači za kukuruz, prinos, korove, otkrivaju nam stručnjaci iz Hrvatske, Srbije i BiH.
Još nije ni posijan, a već je u problemu, tako bismo mogli opisati kašnjenje sjetve kukuruza ove godine koja će negdje biti prolongirana desetak pa i više dana, kako u Hrvatskoj, tako i u susjednoj Srbiji te Bosni i Hercegovini.
Cijeli je travanj bio kišan i nije bilo puno prilika za radove. Ostalo je još par dana do konca mjeseca, no ima dijelova gdje je zemlja još uvijek vrlo mokra, a nova kiša se prognozira već za nedjelju pa onda i idućeg tjedna.
"Nemam točnu informaciju je li sjetva prešla 50 posto ili je pri kraju, ali je u tijeku. Uvjeti su takvi da najveće ograničenje predstavaljva vlažnost tla. Temperature su bile nešto niže, od 8 pa naviše, ali se nije moglo ući u polje", kaže Krešimir Grgić, agronom iz RWA dodajući da sjetva kasni uvjetno rečeno, ako kao kriterij uzmemo kalendarski rok prema kojem se sije od polovice do kraja mjeseca.
"Puno toga ovisi prije svega o tipu tla i visini. Neka su tla više neka manje ocjedita. Gledajući kroz dio pokusa koje mi postavljamo na nivou cijele Hrvatske, ovaj tjedan se opet intenzivno krenulo sa radovima."
Ističe i razliku između velikih kombinata gdje sjetva traje dva ili više tjedana i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava gdje ju obave u jedan do tri dana. "Oni će sigurno iskoristiti ovo razdoblje u drugoj polovici tjedna, pod uvjetom da bude suho."
Grgić kao najveći rizik ističe svako daljnje prolongiranje ovih radova. Naime, tada se odgađaju i najosjetljivije faze - oplodnja u šestom i nalijevanja zrna koje traje cijeli sedmi i osmi mjesec. "Ta početna faza oplodnje je delikatna i nikada ne znamo kada će nastupiti val suhog i vrućeg vremena. Iskustva nas uče da su ranije sjetve bolje, uz uvjet da se ne sije u jako hladno tlo. Kukuruzu je tada produženo nicanje, izložen je napadu štetnika, i svakako dolazi do gubitka sklopa", upozorava.
"Da sam ja taj koji u ovom trenutku ima neposijan kukuruz, gledao bih vrlo nestrpljivo da uđem u pravom trenutku", naglašava.
Ali, još je jedan, vjerojatno najveći izazov ove godine, taj što je zemljište još uvijek vlažno.
"Da, ne treba ići pod cijenu uništavanja strukture jer zbijanje vlažnog tla onemogućava razvoj korijenovog sustava i posljedice po prinos budu strahovito velike", ističe pojasnivši da sve ovisi o tome koliko su tla humozna. "Ona koja imaju veću organsku komponentu, sposobnost tla da podnese i takve oblike zlostavljanja je nešto veća, ali u bestrukturnim tlima, pogotovo u onima s izraženom glinastom strukturom, dolazi do katastrofalnih posljedica po prinos."
Kaže da je korijen uvijek bitan, ali u sušnoj godini posebno. "Ako se tlo zbija i ako on ne može normalno funkcionirati, to može biti stravično po prinos."
U Srbiji je situacija još gora nego u Hrvatskoj. Dr. Goran Bekavac s Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad kaže da se na najvećem broju parcela ništa ne može napraviti. "Prije tjedan, dva, kada je bilo sunčano i toplo, ljudi su u Bačkoj i u dijelovima Srijema sijali kukuruz, ali to je jako mali broj parcela, posebno na nižim terenima. Sava ima visok vodostaj, tako da je i visok nivo podzemnih voda", opisuje komentiravši da ozbiljna sjetva kukuruza još nije napravljena. "Neće ni biti narednih nekoliko dana. I noćas je padala kiša i jutros, a navodno se za ponedjeljak ponovo očekuju padaline", rekao nam je u utorak.
No, kaže, nema mjesta očaju i nervozi te da ratari do daljnjega moraju biti strpljivi jer za sada vrijeme i mokro zemljište ne dozvoljava ulazak u polje.
"Puno je proizvođača koji nisu kod nas napravili predsjetvenu pripremu. Bila bi najveća greška ući sada u parcelu dok je zemljište vlažno, na taj način samo možemo napraviti beton od površinskog sloja, posebno na onima koja imaju veći udio gline. Ni slučajno to ne treba raditi", ističe ovaj stručnjak pojasnivši da se predsjetvena priprema radi relativno plitko. "U cijeloj našoj regiji ta je dubina na težim zemljištima 5 cm, a na lakšim, s više organske tvari i pijeska oko 7 cm. Ne smijemo ući u radove, a da se parcela nije dovoljno prosušila", ponavlja te dodaje da postoji trik u slučaju da se priprema radi običnim sjetvospremačima.
"Tada moramo pustiti da se parcela malo slegne, jer kada prođe sjetvospremač, ostavi puno zračnih džepova između agregata zemljišta. Treba dva, tri dana pustiti zemlju da se slegne pa tek onda sijati. Druga je stvar ako imamo modernije uređaje gdje kada prođe takav stroj, možemo odmah početi sa sjetvom."
Bekavac komentira kao je u ratarstvu 32 godine i da se ne sjeća ovakvog proljeća. Kaže, u Institutu rade selekcije programe u okviru kojih imaju četiri prostorne izolacije i od njih četiri, njegova je grupa posijala samo dvije. "To su male površine, od pola hektara, ali nismo uspjeli. Što je najgore, nisu posijani ni ogledi", otkriva i dodaje da sigurno neće ni biti idućih sedam dana.
Za to vrijeme rastu korovi jer oni imaju puno niži temmperaturni optimum za rast i razvoj. Njima prohladno vrijeme ne smeta zbog čega su ozbiljan konkurent biljkama. Nakon ovih kiša bujaju i bujat će. Bekavac kaže kako su dvije opcije suzbijanja. "Ukoliko su mali, sitni, slabi u razvoju, najbolje bi bilo ukloniti ih nekom vrlo diskretnom mehaničkom mjerom, drljačom, plitko sjetvospremačem. Samo da obradimo površinski sloj od svega par centimetara, suzbit ćemo ogroman broj korova", navodi uz napomenu da ako su već prerasli ili će prerasti jer ne možemo zbog vlažnog zemljišta u polje, onda ćemo morati djelovati kemijom, što je specifično za svaku parcelu.
I ovaj se stručnjak osvrnuo na mogućnost suše koja će biti još problematičnija budući da će kukuruz na početku vegetacije imati dovoljno vlage. On tada neće imati potrebu spuštati korijenje u dublje slojeve nego će potrebu za hranivima i vlagom zadovoljiti u površinskim slojevima. A tada će ostati relativno plitak.
"Ako se dogodi ozbiljna suša, nedostatak padavina, ekstremne temperature u šestom i sedmom mjesecu, a u pravilu se to desi, onda može biti problema jer korijen neće biti dovoljno razvijen da bi biljka mogla usvojiti vodu i hraniva iz dubljih slojeva", zaključuje uz komentar da ovakva godina nosi bezbroj pitanja na koja u ovom trenutku nemamo odgovor.
U istom su problemu i u Bosni i Hercegovini. Prof. dr. Hamdija Čivić, s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu otkriva da imaju dva projekta vezana uz kukuruz, a još uvijek ga nisu uspjeli posijati. Kaže, morat će tek iza Prvog maja.
"Bio sam prije nekoliko dana u istočnom dijelu Bosne, gdje u odnosu na centralni dio vegetacija kreće ranije. Tamo je i manja nadmorska visina, ali ni ondje nije krenula sjetva. Imali smo mjesec dana pod kišom. Zemljišta su se napunila vodom i ovdje će trebati najmanje sedam dana u kontinuitetu finog sunčanog vremena da se isuši i da mašine mogu ući u polje", otkriva.
I on konstatira da kašnjenje nosi određene posljedice koje će se vrlo vjerojatno odraziti na prinos i kvalitetu, a sve ovisi koliko će kasniti. "Ovo je čak i alarmantno. U istočnom dijelu su optimalni rokovi za sjetvu kukuruza i proljetne kulture u drugoj dekadi travnja, a u drugim krajevima do kraja mjeseca. A mi ćemo sa ovim radovima u BiH ući dobro u maj. Kasnit će najmanje desetak dana."
Upozorava kako su najosjetljivije fenofaze cvjetanje, metličenje i svilanje, a do njih će zbog kašnjenja doći u periodu visokih temperatura što može ostaviti obziljne posljedice na oprašivanje, oplodnju i u konačnici prinos.
Zaključuje i da će ovako vlažna zemljišta u prvom redu isforsirati korove što podrazumijeva i veću potrebu za zaštitom kako od korova tako i bolesti.
Tagovi
Autorica