Nesagledive štete od poplava

Vlasnici kuća na području Brodsko-posavske županije odahnuli su krajem prošlog tjedna kada je kiša prestala padati. Međutim, borba za umanjenje šteta nastavljena je istim intenzitetom. Uz vlasnike kuća na desetak klizišta u sjevernom dijelu Slavonskog Broda za imovinu strahuju brojni poljoprivrednici od istoka do zapada županije. Najteža situacija je na području općine Vrpolje gdje je pod vodom oko 800 hektara.

Pod vodom i sušionica

- Obrađujemo 290 hektara zemlje, a od toga 280 je pod vodom. Potpuno potopljeno je 170 od 180 zasijanih hektara pšenice, 45 hektara suncokreta je 100 posto pod vodom, a od 45 hektara soje 25 je pod vodom. Mi još ne znamo u kakvom su stanju usjevi jer do njih ne možemo. Jedan dio površina ne možemo niti obići jer je poljski put potopljen s više od metra vode, jedino čamcem da idemo. Sve površine se nalaze u trokutu između kanala Biđ i Mantek. Najradije bi digao ruke od sve te zemlje i poljoprivrede. Uz ovakove cijene na tržištu nema nikakve računice samo stvaramo dubioze. Ovo i nije prva poplava ove godine, u ožujku se izlio Biđ te smo i sa sjetvom kasnili. Na ovom potezu ima nas ukupno sedam proizvođača koji smo poplavljeni, a među nama je s dijelom površina i sušionica. Na ovom dijelu poplavljeno je ukupno 400 hektara, kaže Damir Funarić iz Vrpolja.
Poljoprivrednici kojima su usjevi poplavljeni zbog obujma šteta koje će pretrpjeti njihovi usjevi već sada strahuju hoće li povratiti minimum uloženog novca.

Poljoprivreda nikoga ne zanima

Funarić ističe da je samo za sjetvu kod organizatora podigao repromaterijala u protuvrijednosti milijun kuna. Slično iskustvo imao je i 2005. godine. Jedina razlika je što je tadašnja poplava bila u travnju pa je na mjesto poplavljene i potpuno uništene šećerne repe uspio zasijati kukuruz, sada strahuje da je za sve kasno.
- Sada se više nema što sijati. Usjevi su dijelom osigurani, ali ne i od poplava. Osiguravajuće kuće osiguravaju samo od tuče i požara. Kanalska mreža je uređena nakon zadnje poplave 2005. godine, dijelom Biđ, sporedne kanale i Mantek. Međutim, i tada smo tražili da se izmulji Biđ u dužini od ušća s Mantekom do ušća s Kladavcem. Tu bi dobili 1,5 metar u dubinu, ne bi povuklo svu vodu, ali... ovo što smo dobili od Boga ili Vraga, previše je, kaže Funarić, ne polažući nadu ni u eventualnu pomoć od države. Pouka je to kaže iz 2005. godine kada je država rekla da nema novca. Uz trenutne državne financije nadati se pomoći je poput utopije.
- Nikoga poljoprivreda ne zanima. Da se seljaci nisu bunili ne bi ni ovo sad dobili, a to je samo ono što nam je država obećala. Država će pomoći oslobađanjem od zakupa, a šta je s onima koji imaju svoju zemlju. Zakupnina je 550 kuna po hektaru, dakle država me oslobađa 250 kuna pa više sam 2005. godine potrošio za ispuštanje vode s parcela, kaže Funarić.

Štete premašile milijardu kuna

O pomoći poljoprivrednicima kojima je u poplavama stradala proizvodnja u Slavonskom Brodu krajem prošlog tjedna s ministrom Petrom Čobankovićem razgovarali su i predstavnici seljačkih udruga. Međutim od Vladine najavljene pomoći ministar nije imao što konkretno najaviti. Štete od poplava se moraju realno procijeniti, upozorio je ministar.
- Apeliram da se štete popišu tamo gdje ih stvarno ima i da se ne napuhavaju. Kada se štete adekvatno popišu, Vlada će pronaći mogućnosti da se obeštete oni koji su stradali, rekao je Petar Čobanković. Prema dojavama s terena, seljačke udruge za razliku od države već barataju prvim brojkama. "U pet slavonskih županija pod vodom oko 120 tisuća hektara te da će štete dosegnuti i milijardu kuna. A bit će još i popratnih šteta od poplave koje će se sanirati dvije-tri godine, kaže član koordinacije Josip Zmaić iz Starih Perkovaca gdje je pod vodom takođe više desetaka hektara zasijanih jarim i ozimim kulturama. Ovako obilne padaline ne bilježe se u posljednjih 30 godina.

Autor: Marijan VRKLJAN