Neće rasti cijena pšenice?

S prvim otkosima pšenice padaju i spekulacije o njezinoj cijeni, količini, kvaliteti. Farmeri su već nešto ranije upozoravali kako bi nam se moglo dogoditi da ove godine nemamo dovoljno ove glavne krušarice niti za svoje potrebe, no u Žitozajednici takve tvrdnje odbacuju.

"Pšenice je zasigurno manje nego lani, nekih 20% hektara, ali uz neke optimalne, prosječne prinose kakve bilježimo u Hrvatskoj, trebali bismo imati čak oko 600.000 tona od kojih bi nešto moglo završiti i u izvozu", kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić dbacujući razloge za bilo kakvu paniku kako neće biti pšenice jer i zemlje u okruženju u takvim uvjetima bilježe rekordne žetve.

Urod će zadovoljiti domaće potrebe?

Žitozajednica: Vjerujemo kako će cijena zadovoljiti obje strane!

Kako kaže, govorilo se čak i tome kako će, kada je nema, rasti cijena, a s njom i cijena kruha. "O takvim stvarima ove godine zasigurno nema riječi", odbacuje ona.

Za poljoprivrednike, ovo je i prva godina primjene prošle godine usvojenog Kodeksa za otkup žitarica i uljarica. Iako je u Hrvatskoj to novost, u inozemstvu je uobičajena stvar. U Žitozajednici smatraju, pak, kako će njegova primjena kod svih strana naići na odaziv jer je donesen konsenzusom.

Kodeksa se ne boje oni koji siju kvalitetnu pšenicu

"On je dobrovoljan, kao i njegova primjena. Kodeks služi samo kao dobra preporuka ponašanja na tržištu otkupa pšenice. S njim se samo sugerira kako će se za bolju pšenicu postići i veća cijena. Tako je svugdje. Znači oni koji ju ne žele prodati u Hrvatskoj, isto ih čeka na bilo kojem tržištu vani. Oni koji su trgovali izvan Hrvatske to su već odavno naučili", upozorava Barišić.

Čekaju se prvi otkosi pšenice, a s njima i cijena!

Iako je domaća pšenica dobra, većina završava u trećem razredu kvalitete. No, s Kodeksom takav trend, očekuje se, trebao bi se promijeniti. "Prijašnjih godina je bilo evidentno kako je naša pšenica vrlo malo ulazila u veće razrede kvalitete. Upravo iz toga razloga je i ovaj Kodeks donešen kako bi pšenica s većim postotkom bila u prvom i drugom razredu, a ne trećem što je nekakva standardna kvaliteta u Hrvatskoj", dodaje napominjući kako se o proteinima u njoj za sada ne može govoriti jer se analize rade tek kada se pšenice pokupi.

80% hrvatske pšenice treće klase?

Iako se govorilo kako je čak 80% hrvatske pšenice u zadnjem razredu, u Žitozajednici smatraju kako to ne treba tumačiti i da je loša. "To je dobra pšenica, ona je standard za proizvodnju kruha. Ne govori se o tome kako je ona loša, nego da bolje i kvalitetnije nedostaje na hrvatskom tržištu", nastavlja. U Žitozajednici cijene ne komentiraju, ali poručuju kako će ona biti tržišna, a gledat će se i okruženje. Primjerice, u susjednoj Srbiji se očekuje otkupna cijena od 1,07 kuna (17 dinara), a proizvođačima se savjetuje skladištenje pšenice do nekih boljih dana. Predviđa da se ove godine zbog velikih zaliha na svjetskom tržištu može očekivati niska cijena pšenice.

"Ono što možemo komentirati je kako vjerujemo da će ona biti zadovoljavajuća za obje strane. Nema naznaka niti velikog pada, niti velikog rasta", poručuje direktorica Žitozajednice. O otkupnoj cijeni i kvaliteti pšenice, ječma i uljane repice krajem ovoga tjedna raspravljat će se i u osječkoj Hrvatskoj gospodarskoj komori. Za istim stolom će se naći predstavnici otkupljivača, proizvođači, a trebali bi i Ministarstva poljoprivrede.

"Ne želim ništa prejudicirati. Sastanak je u petak, a na njemu će biti gorova o svemu onome što ove godine zanima proizvođače i otkupljivače", najavio je Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu osječkog HGK.