Pretraga tekstova
Osjeća se sve veća potražnja za silažnim kukuruzima zbog bioplinskih postrojenja. Zvonimir Zdunić za narednu jesensku sjetvu apelira na poljoprivrednike da ne siju tavanušu.
"Nemojte sijati na vaše njive hranu za golubove, već isključivo certificirano sjeme koje je garancija uspješnoj proizvodnji, zaštiti od bolesti i korova", rekao je dr.sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek prigodom obraćanja brojnim gostima na tradicionalnim Danima polja kukuruza, suncokreta i soje ove sjemenarske kuće.
Izrazio je zadovoljstvo i rezultatima pokusa jarih kultura i ponovio kako Poljoprivredni institut Osijek postiže velike rezultate prodaje na tri kontinenta.
Zdunić je dao do znanja da su spremni i za sjetvu ozimih kultura koja slijedi, te da su osigurane dovoljne količine sjemena, posebice Kraljice, sorte pšenice koja je jako tražena.
"Ono što je začuđujuće je da je pri takvim uvjetima, kao što su nevrrijeme, velike oborine i kasnije kiša, hibrid Luka ostao stajati", rekao je dr.sc. Anto Mijić, oplemenjivač suncokreta pričajući o suncokretima osječkog instituta.
Radi se o srednje ranom hibridu koji bi se za koji dan trebao skidati. Mijić je još istakao da smo u kolovozu imali pravi temperaturni šok i temperaturu koja je doista bila previsoka. A čak 12 dana u tom mjesecu temperatura je bila viša od 37 stupnjeva. No, i sada će biti u vrhu što se tiče visokog sadržaja ulja, istakli su na danima polja koja su se održala na pokusnim parcelama OPG Kovačić.
Ravnatelj Zdunić je istakao i uspjehe na drugim kontinentima što ih svrstava u red najuspješnijih hrvatskih tvrtki, a ispričao je i da se ne smije sumnjati u struku, u znanje domaćih stručnjaka. Upravo je domaća pamet i uspješna kada su u pitanju hibridi i sorte soje i kukuruza.
Pogledali smo i stanje soje koje je zadovoljavajuće i uvidjeli zašto je ova kultura na hrvatskim oranicama, čak više od 70 posto, upravo s osječkog instituta. Posebice su nam se svidjele sorte Ika, Tena, Sara, Sonja, te u posljednje vrijeme sve popularnija Toma.
Dakako, najviše u pokusu je bilo hibrida kukuruza. Amelia, Kulak, Tomasov, Velimir, OSSK 635, Lila su nove sorte koje kroče na njive hrvatskih poljoprivrednika. Neki su pak za silažu, neki i za zrno i za silažu, neki pak više za stočnu hranu. No, za svakoga ima odlčnih sorti.
Oplemenjivači osječkog instituta posebice ističu OSSK 635 kao vrhunski silažni materijal. Ističu i kako će se opet na tržištu najtraženiji hibridi naći s primjenjenim cjelokupnim zaštitnim tretmanom u gratis paketu, što znači i fungicid i insekticid.
Pregledom polja ističemo prednosti kao što je kod hibrida Kulak, a to je povećana tolerantnost na nepovoljne klimatske uvjete, odnosno manjak vode i visoke temperature zraka. Kod Tomasova osim toga ističemo i jako razvijen korijen što ga čini stablnijim od drugih, ali visokim prinosima zrna što mu je osnovni pravac uzgoja.
Upravo to duboko i razgranato korijenje daje visoku otpornost na polijeganje većini osječkih hibrida što se posebno ističe kod OSSK 515.
Stručnjaci Instituta posebnu pažnju poklanjaju tolerantnosti na najzastupljnije štetnike, a tu je jedan od boljih hibrida i Velimir iz FAO grupe 590. A upravo Velimir je hibrid znan i po dobrim prinosima silaže cijele biljke, ili zrna. Upravo je to hibrid koji je sve traženiji zbog proizvodnje bioplina.
Iz istog razloga pažnju smo pri obilasku polja uz cestu Široko Polje - Kuševac usmjerili i na hibrid Lila, jer je upravo on dobar i za proizvodnju silaže kao hrana za stoku, ali i za bioplinska postrojenja.
Foto: Damir Rukovanjski
Fotoprilog
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.