• Prerada slame
  • 03.05.2019. 16:30
  • Varaždinska, Varaždin

Ne mlate praznu slamu, na njoj grade održivo poslovanje

Da mlaćenje prazne slame nije uzaludan i besmislen posao najbolje svjedoči varaždinska tvrtka Biovinis, u kojoj od žitne slame izrađuju stelju za sve vrste životinja, koju uglavnom izvoze u zemlje zapadne Europe.

Foto: Igor Čolaković
  • 1.231
  • 120
  • 0

S izrazom mlaćenje prazne slame smo itekako upoznati, no da se na slami može zaraditi, prepoznao je prije šest godina Davor Lončarić, danas direktor tvrtke Biovinis. "Kada smo prije šest godina osnovali tvrtku namjeravali smo proizvoditi pelet za grijanje, no željeli smo biti drugačiji i inovativni, pa smo počeli razmišljali i o agro peletu. Naposljetku se ta poslovna ideja pretvorila u proizvodnju biostelje.

Slama čini oko polovice prinosa žitarica, a u većini slučajeva tretira se kao stočna hrana, stelja ili se odmah nakon žetve podorava ili spaljuje što negativno utječe na tlo jer se gubi organska komponenta koja bi, da je unesemo u tlo, vremenom prešla u humus. No, sušene stabljike žitarica raspadaju se lagano, pa do biljaka dolaze tek za  3 do 5 godina. Uvidjeli smo da Hrvatska ima velike resurse slame koja se može iskoristiti mnogo kvalitetnije.

Godišnje proizvedu više od tisuću tona biostelje 

Naime, u Republici Hrvatskoj žitarice se uzgajaju na više od 530 tisuća hektara. Na jednom hektaru izraste između 3 i 4 tone slame, ovisno o vremenskim uvjetima i sortama. Dakle, u našoj se zemlji godišnje proizvede oko 1,85 milijuna tona slame, od čega se barem 600 tisuća tona slame, kao kvalitetne sirovine za moguće razne namjene, ne iskorištava kvalitetno. Upravo smo u tim brojkama vidjeli ogromni potencijal i poslovnu priliku za našu tvrtku", istaknuo je Davor Lončarić, direktor tvrtke Biovinis, koja je inače i naš vodeći proizvođač euro paleta prema standardu EPAL organizacije.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 1,85 milijuna tona slame

Kako bi osigurali dovoljne količine slame za preradu sklopili su poslovno - partnerski ugovor s tvrtkom Agromeđimurje d.d. Slami koja dolazi s međimurskih polja u tvrtki se najprije provjerava kvaliteta i udio vlage, a potom se slama drobi u posebnom stroju, pa se melje u mlinu i otprašuje u posebnom silosu. Tako očišćenoj smjesi u miješalici se po potrebi dodaju druge, također potpuno prirodne komponente, kako bi se proizveo kvalitetan proizvod - biostelja. U peletirki se smjesa grije na više od 90 stupnjeva Celzijusovih, kako bi se uništili svi eventualni mikroorganizmi i alergeni, a zatim se gotov proizvod hladi u hladnjaku, ponovo se pročišćuje od nečistoća i čestica, te se pakira u vreće.

U našoj se zemlji godišnje proizvede oko 1,85 milijuna tona slame, od čega se barem 600 tisuća tona slame, kao kvalitetne sirovine za moguće razne namjene, ne iskorištava kvalitetno. Upravo smo u tim brojkama vidjeli ogromni potencijal i poslovnu priliku za našu tvrtku, kaže Davor Lončarić.

"Stelja od peletirane slame po svom sastavu sadrži više od 90 posto celuloze, a njena je upijajuća moć do 4 puta veća od njezinog sadržaja, dok je kapacitet upijanja čak 10 puta veći od rasute stelje. Zbog svog sastava, za razliku od pijeska ili šljunka, izuzetno dobo upija i neugodne mirise, kao i miris amonijaka. Za kvalitetno steljenje potrebno je stoga mnogo manje biostelje, svega 2 do 3 kilograma po četvornom metru. Kako je naša biostelja potpuno prirodni proizvod životinje uživaju prirodnu okolinu, a steljište se lako čisti i održava", naglasio je direktor Biovinisa, dodavši kako je njihova proizvodnja strogo kontrolirana normama ISO 9001 i 14001 te HACCP standardom.

Biovinisova stelja i u berlinskom zoološkom vrtu

Tvrtka Biovinis godišnje na potpuno automatiziranoj proizvodnoj liniji proizvede više od tisuću tona biostelje za sve vrste životinja, od one za kućne ljubimce, stelje za  konjske boksove profesionalnih uzgajivača, do peradarskih farmi i zooloških vrtova. 

Godišnje proizvedu više od tisuću tona biostelje

"Naše stelje omogućuju da životinje imaju ugodno, mekano i prirodno okruženje, bez neugodnih mirisa i bez prašine. Te su prednosti naše biostelje prepoznali ponajprije kupci u zapadnoj Europi, gdje klasične stelje gotovo i nema, pa cijelu proizvodnju izvozimo u Njemačku, Švicarsku, Austriju i Sloveniju. Kupac naših proizvoda je primjerice, zoološki vrt u Berlinu, a uskoro i zoološki vrt u Zürichu", rekao je direktor ove varaždinske tvrtke koja od nedavno na tržište plasira i novi proizvod - biostelju u granulatu za peradarske farme.


Fotoprilog


Tagovi

Davor Lončarić Biovinis Slama Biostelja


Autor

Igor Čolaković

Igor Čolaković

Tijekom profesionalne karijere novinara specijalizirao se za gospodarske teme. Posljednjih nekoliko godina zaokupljaju ga i teme vezane uz ruralni razvoj, poljoprivrednu proizvodnju te očuvanje prirodne i tradicijske baštine.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi