Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Analiza tla
  • 03.03.2017. 15:00

Ne gnojite "napamet", analizirajte tlo sami!

Odabir kulture za sjetvu vrlo često ne prati prethodno obavljena analiza tla, što se kasnije odražava na rentabilnost te proizvodnje. Svake godine sa zasijanih površina iz zemljišta biljke "izvuku" određenu količinu biogenih elemenata, pa je potrebno prije nove sezone zemljištu vratiti ono što smo uzeli.

Foto: Bigstockphoto/Yanosh Nemesh
  • 4.805
  • 506
  • 0

Visibabu smatraju prvim vjesnikom proljeća, toplijih i sunčanijih dana, a ako u tom periodu ugledate traktor u polju na njivi, znači da poljoprivredna sezona počinje.

Vrlo je bitno da se u ovom periodu na početku ne naprave pogreške, najčešće one agromeliorativne. Odabir kulture za sjetvu vrlo često ne prati prethodna analiza tla, što se kasnije odražava na rentabilnost te proizvodnje.

Svake godine sa zasijanih površina iz zemljišta biljke "izvuku" određenu količinu biogenih elemenata pa je potrebno prije nove sezone zemljištu vratiti ono što smo uzeli. Agrokemijskom analizom tla točno se dobivaju preporuke za gnojidbu, količini NPK, pH-reakciji tla i sadržaju humusa i hranjivih tvari. Takav nalaz i preporuke daju sigurnost da neće biti pogreški kod prvih proljetnih agromeliorativnih radnji na zemljištu.

Gnojenje "napamet"

Nemaju sve biljne vrste iste karakteristike u pogledu potreba i zahtjeva za pojedinim hranjivim tvarima. Gnojenje u biljnoj proizvodnji u velikoj mjeri utječe na prinose, ali i iziskuje troškove stoga je bitno racionalno gnojiti zemljište, unositi samo one hranjive elemente koji su potrebni. Svaki poljoprivrednik analizom tla zna koji elementi su u deficitu, a kojih ima u višku i na osnovu toga će izvršiti pravilno gnojenje. Najčešće pogreške se javljaju sa mineralnim gnojivima.

Agrokemijskom analizom tla točno se dobivaju preporuke za gnojidbu, količini NPK, pH-reakciji tla i sadržaju humusa i hranjivih tvari.

Za primjenu mineralnih gnojiva važan je nivo pristupačnog dušika u zemljištu kako bi se mogla odrediti količina dušika koja će se dati osnovnim gnojenjem i količina u obliku naknadnog prihranjivanja. U slučaju nedostatka nekog od elementa, meliorativnom gnojidbom problem se relativno lako rješava. Međutim mnogo teže je riješiti problem viška određenih elemenata u zemljištu pa često tzv. "napamet" ili slijepo gnojenje nanese mnogo više štete nego koristi. Gubici mogu nastati uprkos obilnom gnojenju, a nekada je rezultat mnogo bolji uprkos manjim količinma gnojiva korištenim prema preporukama prethodne analize zemljišta.

Prva aktivnost, uzorkovanje zemljišta

Poželjno bi bilo da uzeti uzorak zemljišta, i njegova analiza bude temelj odabira kulture koja se planira sijati. Stoga se preporučuje da prva aktivnost u novoj poljoprivrednoj sezoni bude uzimanje uzorka zemljišta za kemijsku analizu. Uzorak se može uzeti ručno, odnosno uz pomoć ašova ili posebnih sondi. Sa parcele se uzima više pojedinačnih uzoraka, od kojih se formira jedan (izmiješan) reprezentativan uzorak za analizu.

Mjesta sa kojih se uzimaju uzorci treba da su ravnomjerno rapoređena po cjelokupnoj parceli. Također uz uzorak potrebno je dostaviti i određenu dokumentaciju sa podacima o mjestu uzorkovane parcele, vlasniku, katastarski broj, površini, prethodnim nasadima, planiranim novim nasadima i slično. Ili jednostavno što je vrlo česta pojava u paketu analize zemljišta ovlašteni laboratoriji šalju stručno osoblje koje uzima uzorak.

Dakle analiza zemljišta predstavlja osnovu za racionalnu primjenu gnojiva, a gnojidbomna osnovu analize zemljišta, pored osiguranja optimalnih količina hraniva za uzgoj biljke, može se uštedjeti i na potrošnji novca.

Foto: Bigstockphoto/Yanosh Nemesh


Tagovi

Gnojidba Analiza tla


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.