Najvažnije o osnovnoj obradi tla

U svakom sustavu obrade tla osnovna obrada je najdublji radni zahvat.

Osnovnom se obradom tlo dovodi u povoljno stanje prema zahtjevima biljaka u uzgoju, a također se osigurava i zaštita tla.

Neke od najvažnijih činjenica vezanih uz osnovnu obradu tla sljedeće su:

• Dubinu osnovne obrade treba odabrati ispravno oslanjajući se na analizu stanja tla te na agroekološke prilike uzgojnog područja (npr. tip tla, količina oborina, nagnutost terena).
• Za određene uvjete treba odabrati najprikladniji način i prilagoditi mu potrebna oruđa. U nepovoljnim uvjetima treba odabrati onaj način osnovne obrade koji će rezultirati najmanjim oštećenjem tla.
• Zahtjevi prema kvaliteti obrade mogu biti: minimalno formiranje gruda, povoljna obradivost, odgovarajuća rahlost, inkorporacija žetvenih ostataka u tlo ili formiranje malča.
• Osnovna obrada može biti plitka, srednje duboka ili duboka, a može se izvoditi plugom, plugom u kombinaciji s podrivačem ili bez oranja (podrivačem, kultivatorom, rahljačem ili tanjuračom).

Odgovori na lagano pitanje ispod članka i na poklon osvoji knjigu "Obrada tla u agroekološkim okvirima"!

Dubina i način osnovne obrade moraju se prilagoditi stanju tla. Primjena neadekvatnog načina osnovne obrade rezultirati će povećanjem potrebne energije, a izostat će očekivani učinak. Pri izvođenju osnovne obrade česte su sljedeće pogreške koje se mogu izbjeći:

• Osnovna je obrada dublja od stvarno potrebne, iako s aspekta kondicije tla, razine biljne proizvodnje ili zaštite okoliša nije opravdana. Ako je stanje tla povoljno, jednako učinkovito može se primijeniti i plitka obrada uz značajnu uštedu energije.
• Osnovna je obrada plića od potrebne na tlu koje je ispod 15 cm zbijeno. U ovom slučaju postoji velika opasnost od smanjenja prinosa i negativnog utjecaja na okoliš (npr. stagnacija vode iznad zbijenog sloja, potpuno odnošenje plitko obrađenog sloja na nagnutom terenu). Umjesto uštede energije, u usporedbi s obradom kojom se stanje tla popravlja, dolazi do gubitaka. Plitka se obrada ne preporučuje ako na obradivoj površini ima puno štetočina (Slika 7.8.) ili ako je tlo jako zakorovljeno.
• Zanemarivanje svojstava tla. Tla teškog mehaničkog sastava, rahla i plitkog obradivog sloja zahtjevaju specijalne tehnike obrade. Suha, vlažna i mokra tla obrađuju se na različite načine i različitim oruđima, a organsku tvar potrebno je očuvati neovisno o tipu ili kondiciji tla.

Rahljenje kao mjera popravka tla

Posljedice zbijanja tla koje nastaju zbog primjene neodgovarajuće obrade, negativno utječu i na kvalitetu proizvodnje i na tlo. Zbijeni sloj tla koji nastaje ispod redovito obrađivanog, u pravilu oranog sloja, može se popraviti srednje dubokim rahljenjem (tehnika osnovne obrade tla) ili podrivanjem (tehnika osnovne obrade i popravka tla). Dubina popravka tla može biti 35 - 45 cm i obavlja se srednje dubokim rahljačem ili 50 - 100 cm i obavlja se dubinskim rahljačem ili podrivačem.

Praktična korist srednje dubokog rahljenja:

• To je jedan od načina osnovne obrade tla bez oranja pogodan za eliminiranje zbijenosti u sloju tla 25 - 45 cm, a koje je nastalo kao rezultat pogrešaka obrade.
• Ublažavanjem ili smanjivanjem zbijenosti tla smanjuje se rizik za okoliš i rizik poljoprivredne proizvodnje.
• Popravljanjem zbijenosti tla, odnosno eliminacijom zbijenog sloja rahljenjem i održavanjem postignutog stanja redovitom primjenom, povećava se pouzdanost biljne proizvodnje.
• U slučaju ekstremnih klimatskih prilika, gubitci u biljnoj proizvodnji manji su na tlu bez tabana obrade i zbijenih slojeva, dobre nosivosti, strukture i opskrbljenosti hranivima.
• Ovo je tehnika smanjivanja troškova (uspoređujući troškove i ostvarene povoljne efekte).

Nastavak teksta potražite u knjizi Obrada tla u agroekološkim okvirima.

Gdje nabaviti knjigu?

Cijena knjige iznosi 150,00 kn, a možete ju naručiti putem mail adrese hdpot@pfos.hr ili na adresi HDPOT, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek te pozivom na brojeve telefona +385 31 554 819 i +385 31 554 896.

Izvor: D. Jug, M. Birkas, I.Kisić; Obrada tla u agroekološkim okvirima, Osijek 2015.