Može li Hrvatska uopće uvesti zabranu izvoza žitarica?

Vlada je jučer, na zatvorenom dijelu sjednice, donijela Odluku o obnavljanju strateških robnih zaliha pšenice, kukuruza i ječma. Točka je označena stupnjem tajnosti "vrlo tajno" i pojedinosti ne mogu biti objavljene, kažu. 

Danas je, pak, premijeru Andreju Plenkoviću otvoreno pismo poslao saborski zastupnik Domagoj Hajduković u kojem ga poziva da se ozbiljno razmisli o zabrani izvoza pšenice kako bi osigurali dovoljne količine za vlastitu upotrebu i hranidbu stoke. Traži da se razmisli i o zabrani izvoza drugih kultura, posebice kukuruza. 

Upozorava i da nam uz neprestan rast cijena repromaterijala, posljedično i smanjenu gnojidbu, prijeti i suša zbog čega možemo očekivati i manje prinose. Traži i da se upotrebi privede sve neobrađeno poljoprivredno zemljište. 

Iz Ministarstva poljoprivrede, na naš upit o stanju i količini skladišta te neizvjesnoj proljetnoj sjetvi i eskalaciji ratnih djelovanja u Ukrajini, naglašavaju da Hrvatska raspolaže "dostatnim skladišnim kapacitetima" u vidu zatvorenih i otvorenih podnih skladišta za prijem uroda svih količina žitarica i uljarica. Objavljen je i 250 milijuna kuna vrijedan natječaj za njihovu izgradnju.

Skladišni kapaciteti - dostatni

Kada su u pitanju količine, uzvraćaju brojkama. Podsjećaju da prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku proizlazi da su površine zasijane žitaricama u jesenskoj sjetvi 2021. godine u odnosu na 2020., veće za 5,8 posto. Ovaj podatak se odnosi na površine zasijane pšenicom, ječmom, raži, zobi, tritikale i pirom.

Za 2,8 posto, kažu, povećane su i ukupne površine zasijane u jesenskoj sjetvi 2021. godine (žitarice i uljana repica) u odnosu na godinu prije.

Na upit planiraju li mjere strateškog zadržavanja vlastitih proizvoda unutar granica, s obzirom da dio iste proizvodnje izvozimo, a istovremeno prijeti manjak tih roba u nadolazećem razdoblju, uzvraćaju da ograničavanje vanjsko-trgovinske razmjene nije dozvoljeno u okviru europskog slobodnog tržišta.

"Države članice ne mogu samostalno donositi trgovinske mjere jer je trgovinska politika zajednička politika EU-a", stoji u odgovoru. 

Ima i dovoljno gnojiva

Podsjećaju da je na prošlotjednom izvanrednom sastanku Vijeća ministara poljoprivrede EU, EK najavila niz koraka i mjera posebno uzimajući u obzir rast cijene energenata i posljedično gnojiva, transporta, stočne hrane i svih ostalih povezanih troškova proizvodnje.

Vučković: Nadogradit ćemo stanje robnih rezervi, očekujemo i povećanu proljetnu sjetvu

Naglašavaju i da je u sklopu Paketa mjera Vlade RH za ublažavanje rasta cijena energenata, vrijedan 4,8 milijardi kuna, u pripremi program pomoći za nabavu mineralnog gnojiva, vrijedan 200 milijuna kuna, kao i program pomoći za očuvanje likvidnosti ribare, uvećan s inicijalnih 50 na 75 milijuna kuna. 

Kažu i da ne treba brinuti o nedostatku umjetnog gnojiva. 

"Na tržištu ima dovoljnih količina i Petrokemija je u stanju proizvesti sve potrebe koje Hrvatska ima pa i znatno preko njih", zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor