Moderna biotehnologija u borbi protiv zagađenja!

Najčešće primjenjivan sustav u intenzivnoj biljnoj proizvodnji, u svjetskim razmjerima, još je uvijek konvencionalni sustav, a upravo je ovaj sustav i iznimno degradirajući za tlo. Razvijenije zemlje primjenjuju i suvremenu poljoprivrednu proizvodnju, temeljenu na znanstvenim spoznajama, koje ukazuju na mogućnost učinkovite proizvodnje hrane sa smanjenim brojem i intenzitetom obrade tla. Precizna agrikultura će u budućnosti biti sve masovnije korištena i postupno prijeći u robotiziranu proizvodnju hrane.

Poljoprivredna proizvodnja do sada je bila u stanju odgovoriti na rastuće potražnje za usjevima i stočnim proizvodima premda se svjetska populacija udvostručila između 1960. i 2000., dok su cijene najznačajnijih svjetskih žitarica (riže, pšenice i kukuruza) u tom razdoblju pale za oko 60 %. Što nas očekuje u budućnosti? Projekcija potrebe za hranom (Slika) i dalje pokazuje porast.

Niti jedan sustav obrade tla nije idealan, već svaki od njih implementira i prednosti i nedostatke mjera i postupaka koje ih određuju, odnosno svaki od sustava je i djelomično konceptualno disfunkcionalan. Konceptualne razlike u pristupu obradi tla u ovisnosti su o razvijenosti regije (odnosno o nizu pokazatelja koji ju karakteriziraju), u svjetskim razmjerima pa sve do razine regije pojedine države.

GMO bakterije za transformaciju otpada u bezopasne produkte!

Moderna biotehnologija nudi mogućnosti za poboljšanje kakvoće proizvoda, proizvodnju više hrane i gospodarsku korist. Vrlo je korisna i efikasna primjena biotehnologije u obradi otpada i sprječavanju zagađenja. Neke bakterije efikasno se mogu uzgajati na različitim otpadnim tvarima, stimulacijom već prisutnih sojeva ili unosom GMO bakterija koje će otpad transformirati u bezopasne produkte, zbog čega je bioremedijacija danas područje sve većeg znanstvenog interesa, jer se nekoristan i štetan otpad na ovaj način može pretvoriti u biogoriva za pokretanje elektrogeneratora. Mikroorganizmi se mogu potaknuti i na proizvodnju enzima potrebnih za pretvorbu različitih organskih tvari, npr. u plastiku, različite farmaceutske proizvode, građevinske materijale i dr. Kako bi se izbjeglo oštećivanje ekološki osjetljivih područja i uništavanje šuma, preostaje povećanje prinosa usjeva, a to je moguće najbezbolnije ostvariti korištenjem biotehnologije.

Održiva poljoprivreda ipak još ima šanse

Za očekivati je da će biotehnologija i pogoršati već prisutne probleme u konvencionalnoj poljoprivredi, a promicanjem monokulture potkopati ekološke metode uzgoja poput rotacije i združene sjetve (polikultura). Naime, istraživanja pokazuju da će potrošači rado prihvatiti biotehnološki proizvedenu hranu, ako je cijena takvih proizvoda niža i ako su okus i nutritivna svojstva takvih proizvoda dobri. Dakle, komercijalni imperativ i ekonomski interesi, koji često nemaju čvrstu vezu sa stanjem poljoprivrednih resursa i složenim odnosima živih organizama i okoliša, imaju još uvijek jačinu nad agroekološkim pristupom i očuvanjem okoliša u proizvodnji hrane.

Premda će biotehnologija sve više utjecati na naš život (utjecaj na okoliš, proizvodnju hrane i dr.) potrebno je naglasiti kako održiva poljoprivredna proizvodnja ima još uvijek potencijal proizvodnje dostatne količine hrane za prehranu uz zapošljavanje sve brojnijeg stanovništva, a odgovoran pristup u korištenju zemljišnih resursa predstavlja imperativ današnjice, ali i cilj u budućnosti.

Izvor: Izazovi i zamke moderne agrikulture, prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović i prof. dr. sc. Danijel Jug, Osijek 2014.

Foto: www.depositphotos.com, stevanovicigor