Argentinska GMO pšenica uzburkala je javnost, a pogotovo brazilske mlinare koji se oštro protive njenom uvozu jer bi, kako oni tvrde, porasli troškovi, ali i cijene na domaćem tržištu.
Brazilsko udruženje mlinara, Abitrigo, protivi se odobravanju prodaje proizvoda izrađenih od genetski modificirane pšenice jer smatraju kako će to poskupjeti uvoz žitarica i utjecati na cijene domaćeg tržišta.
Naime, njihova izjava i oštro protivljenje dolazi nakon što su argentinske vlasti odobrile sjetvu GMO pšenice, transgene sorte HB4. Radi se o žitarici koja je tolerantna na sušu i podnosi herbicid natrijev glufosinat. Podsjetimo, mnoge poljoprivredne skupine usprotivile su se vladinoj dozvoli zbog zabrinutosti da bi to moglo stigmatizirati izvoznike.
Abitrigo je radi toga proveo interno istraživanje u suradnji s brazilskim mlinarima i došao do zaključka da se velika većina protivi GMO pšenici. Tako se njih 85% izjasnilo da ju ne žele koristiti, a čak 90% kaže da je voljno zaustaviti kupnju argentinske ako ondje započne komercijalizacija takvih proizvoda, stoji u priopćenju udruženja.
Argentina je glavni dobavljač pšenice u Brazil, čineći oko 60% njihovog uvoza. Još 10% dolazi s drugih odredišta, dok domaća proizvodnja zadovoljava 30% tržišta, navodi Abitrigo.
Zakazana je i serija sastanaka tvrtke Bioceres, koja je razvila GMO pšenicu s Udruženjem mlinara kako bi im objasnili sumnje i nedoumice.
Abitrigo tvrdi da je međunarodna znanstvena zajednica otprilike 30 godina analizirala ovu sortu, kao i vlade i potrošačke skupine u Kanadi, SAD-u, Australiji i EU, gdje je potrošnja te žitarice dvostruko veća nego u Brazilu, navodi reuters.
Ističu da nisu utvrđene posebne koristi ove vrste pšenice za ljude, već je cilj njezina uzgoja isključivo povećanje prinosa.
Europska komisija odobrila uvoz GMO soje za hranu ljudi i životinja
Izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) bilježi samo dvije sorte takve pšenice odobrene u svijetu. Jednu u SAD-u 2004. godine, koja je proizvela negativne posljedice i prekid njene proizvodnje, dok je druga odobrena upravo ova argentinska sorta HB4. Međutim, ona još uvijek nije komercijalizirana.
Tagovi
Autorica