• Preporuke
  • 18.06.2013.
  • Međimurska

Mjere u zaštiti krumpira

Obavijest tržnim proizvođačima merkantilnog krumpira Međimurske županije.

Foto: RGBStock.com
  • 303
  • 14
  • 0

Prije 14 dana tržnim proizvođačima merkantilnog krumpira na području središnjeg dijela Međimurske županije upućena je preporuka za prvu umjerenu zaštitu cime krumpira od biljnih bolesti i druga preporuka za kontrolu i suzbijanje prezimljujuće populacije krumpirove zlatice.

Nakon što smo na lokalitetu Belica tijekom mjeseca svibnja 2013. izmjerili 105,0 mm oborina i još dodatno 18,6 mm u prvoj dekadi mjeseca lipnja 2013., meteorološki uvjeti u posljednja 3 dana se značajno mijenjaju. Najviše temperature zraka porasle su na vrijednosti nešto veće od 30°C, a naredna 3 dana očekuju se uzastopno dnevne vrijednosti temperature zraka nešto veće od 33°C. Pritom je i vrlo sparno, pa prosječne vrijednosti relativne vlage zraka na lokalitetima uz rijeku Dravu i Muru pritom iznose 75 % do 85 %.

U takvim uvjetima se smanjuje opasnost od naknadnog razvoja krumpirove plijesni ili plamenjače (Phytophthora), a ponovno raste opasnost od naknadnog razvoja koncentrične pjegavosti cime krumpira (Alternaria). Moguće oborine očekujemo tek narednog vikenda i/ili početkom idućeg tjedna.

U uvjetima vrlo visokih temperatura zraka, pri vrijednostima u hladovini većim od 30°C, usjevi krumpira su izloženi toplinskom šoku. Krajem cvatnje započinje tuberizacija, kada je negativni utjecaj visokih temperatura zraka na prinose gomolja krumpira najveći. Stoga je potrebno navodnjavanje usjeva i naredne zaštite cime od biljnih bolesti.

Neke sorte krumpira vrlo negativno reagiraju na visoke dnevne temperature i pojačanu sunčanu radijaciju, te se javljaju poremećaji u obliku žućenja i paleži cime, npr. vineta, artemis, marabel, labella, madeleine, bellarosa, red lady, riviera i slično, poglavito ako se uzgajaju iz vlastitog (dvogodišnjeg) sjemena. Naprotiv, neke sorte krumpira prema iskustvima iz protekle dvije sezone bolje podnose visoke dnevne temperature, npr. agria, roko, kuroda, rudolph, mozart, rodeo, sylvana, aladin, laura. Svakako treba razlikovati negativne promjene na cimi krumpira uzrokovane visokim ljetnim vrućinama od mogućih prvih znakova uzročnika biljnih bolesti (npr. Alternaria).

Na usjevima krumpira koji su sađeni iz sjemena vlastite reprodukcije već od mjeseca svibnja 32013. preporučili smo dodavati manje količine folijarnih hranjiva s naglašenim sadržajem huminskih- i amino-kiselina, te vitamina i morskih algi (Trainer, Bioplex, Amalgerol), koja umanjuju stresni utjecaj niskih i visokih temperatura, te negativnog sunčanog zračenja.

"Biognojiva" ili biljni stimulatori se dobro miješaju sa fungicidima i insekticidima, a preporučuju se primijeniti preventivno prije razdoblja visokih temperatura i nedostatka vlage, kako bi biljke naknadno u stresnim uvjetima imale više energije za preživljavanje. Takvi pripravci nisu otrovni, nemaju propisnu karencu i moguće ih je koristiti u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

U ranijim preporukama smo naglasili da već od prvih usmjerenih tretiranja preporučujemo koristiti kombinacije pripravaka koje su dovoljno učinkovite na obadvije najvažnije gljivične bolesti cime krumpira: plamenjaču ili krumpirovu plijesan (Phytophthora) i crnu ili koncentričnu pjegavost i palež (Alternaria). Primjerice, dopuštenje za suzbijanje obje najvažnije bolesti cime krumpira, plamenjače (Phytophthora) i koncentrične ili crne pjegavosti (Alternaria), u našoj zemlji imaju pripravci Acrobat MZ u količini 2,0 kg/ha, Antracol Combi WP u količini 2,5 kg/ha, Daconil 720 SC u količini 1,75 lit./ha, Electis WG u količini 1,8-2 kg/ha, Melody Duo WP u količini 3,0 kg/ha.

Ipak, najbolja učinkovitost u zaštiti cime od koncentrične pjegavosti (Alternaria) je u međimurskim mikro-pokusima dobivena primjenom strobilurina (npr. azoksistrobin u pripravku Ortiva SC) (0,5 lit./ha), te njihovom kombinacijom sa boskalidom (npr. Signum DF) (0,2-0,25 kg/ha), klortalonilom (Daconil 720 SC) (1-1,8 lit./ha) i difenkonazolom (Difkor EC) (0,2-0,5 lit./ha).

Kratku karencu u trajanju samo 7 dana ima pripravak Ortiva SC, te ga je još uvijek moguće koristiti na usjevima ranih sorata krumpira (npr. riviera, adora), s kojih polja se urodi planiraju vaditi krajem lipnja 20143.

Kod primjene fungicida Daconil SC treba izbjegavati okvašivače koji se koriste kod primjene herbicida (Etalfix Pro, Trend) zbog naglašene fitotoksičnosti. Daconil SC u kombinaciji sa Ranman Aktivatorom na sortama krumpira desiree, agria i madeleine nije bio fitotoksičan.

Usmjerenu zaštitu valja provoditi s prosječnim razmacima naknadnih tretiranja 11 do 15 dana.

Moguće prve znakove bolesti cime krumpira valja tražiti na poljima u blizini riječnih dolina zbog duže zadržavanja rose ili dugotrajnije magle, npr. uz Dravu (Orehovica, Vularija, Totovec) ili rijeku Muru (Domašinec, Podturen), odnosno polja gdje se krumpir sadi u ponovljenom uzgoju ili se za sadnju koriste gomolji iz vlastite proizvodnje.

Na lokalitetu Mursko Središće uz rijeku Muru prvi znakovi koncentrične pjegavosti (Alternaria) pronađeni su na sorti krumpira agria dana 13. lipnja 2013.

Još uvijek je potrebno nastaviti kontrolu moguće "zakašnjele" pojave ličinki prezimljujuće populacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa), svakako na poljima gdje sjemenski gomolji nisu preventivno prije sadnje zaštićeni pripravcima na osnovi imidakloprida. U zaštitama protiv krumpirove zlatice moguće je koristiti novije skupine insekticida (spinosad, metaflumizon, klorantanilpirol) (pripravci dopušteni za suzbijanje krumpirove zlatice u Republici Hrvatskoj su navedeni u preporuci od 21.5. 2013.), kako bi se spriječila moguća pojava otporne ili rezistentne populacije krumpirove zlatice. Krumpirova zlatica jače napada krumpir uzgajan sjemenom iz vlastite reprodukcije ili tzv. "farmerskim sjemenom".

Od insekticida kratku karencu u trajanju samo 7 dana za usjeve krumpira imaju pripravci Laser KS, Mospilan SP i ostali pripravci na osnovi acetamiprida, te Match EC.

U usjevima bujnog razvoja cime krumpira prskalicama bez dodatne opreme treba utrošiti 400-600 litara škropiva/ha.

Autor: mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr. Foto: RGBStock.com


Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi