Mikrobiološka gnojiva kao zamjena za mineralna gnojiva i pesticide

Zemljište je složen i dinamičan ekosustav u kojem se događa puno fizičkih, kemijskih i bioloških procesa koji omogućuju kruženje tvari u prirodi. Mikroorganizmi, koji se nalaze u zemljištu, sudjeluju u njegovom stvaranju i održavanju, kao i povećanju plodnosti. Kako tvrdi diplomirana inženjerka ratarstva i povrćarstva - Milica Popadić, najpovoljnije uvjete za rad mikroorganizama imaju zemljišta neutralne reakcije (pH vrijednost 6,50-7,20), dobre strukture, povoljnih vodno-zračnih osobina (60-70% vode u porama) i zemljišta sa sadržajem organske tvari odnosno humusa, iznad 2%.

Mikroorganizmi najaktivniji u proljeće i ranu jesen

Zastupljenost mikroorganizama je sezonskog karaktera, a najbrojniji i najaktivniji su u proljeće i ranu jesen, kada ima dovoljno vlage te kada su temperature 20-30°C i to u zemljištu do 40 centimetara dubine, gdje ima dovoljno kisika i organske tvari. Mikroorganizmi imaju ključnu ulogu u mineralizaciji organskih spojeva, mobilizaciji teško topivih neorganskih spojeva, a biljke opskrbljuju hranjivim tvarima i sudjeluju u formiranju prinosa uzgajanih biljaka.

Mikroorganizmi umjesto gnojiva i pesticida

Objašnjava da su agrotehničke mjere, koje omogućavaju sintezu humusa prije svih zaoravanje žetvenih ostataka, primjena stajnjaka, komposta, mikrobioloških gnojiva, pravilna obrada zemljišta, popravak kemijskih svojstava zemljišta i plodored. Da bi se ublažili negativni efekti intenzivne poljoprivredne proizvodnje primjenjuju se mikroorganizmi koji bi dijelom mogli zamijeniti mineralna gnojiva i pesticide. Čiste kulture mikroorganizama se primjenjuju u proizvodnji mikrobioloških gnojiva, stimulatora rasta biljaka i preparata za zaštitu bilja od bolesti i štetnika.

Slama i kukuruzovina mogu biti zamjena za stajnjak

Mikrobiološka gnojiva sadrže odabrane kulture mikroorganizama koji se unose u zemljište kako bi se intenzivirali određeni mikrobiološki procesi i povećao sadržaj pristupačnih hraniva. Milica Popadić savjetuje da se poslije žetve pšenice, ječma, kukuruza, soje, suncokreta i drugih biljnih vrsta koriste mikrobiološki preparati za razgradnju žetvenih ostataka jer u svim granama biljne proizvodnje poslije žetve ostaju korijeni i nadzemni žetveni ostaci. Na gospodarstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta ostaju kao sporedni proizvodi. Količina žetvenih ostataka u intenzivnoj biljnoj proizvodnji je dosta značajna i ovisi od biljne vrste, sorte, kao i od vremenskih uvjeta pojedinih godina. Kod ozime pšenice količina slame je 5-7 tona po hektaru, kukuruza 8-12 t/ha, suncokreta 4-6 t/ha i kod soje 3,5-5 t/ha.

Mikrobiološka gnojiva oslobađaju hranjive tvari iz žetvenih ostataka

Stručnjaci preporučuju da se nakon skidanja ljetine žetveni ostaci poprskaju odgovarajućim mikrobiološkim gnojivima. Poslije tretiranja žetvenih ostataka vrijeme obrade zemljišta treba uskladiti prema preporuci proizvođača mikrobioloških gnojiva. Značaj takvih mikrobioloških gnojiva je to što ona oslobađaju hranjive tvari iz žetvenih ostataka, zemljište je bolje strukture, pa je lakša obrada i veće zadržavanje vlage, a razlaže se i lignin iz žetvenih ostataka što čini osnovu za povećanje sadržaja humusa u zemljištu.

Bolje iskorištavanje hranjivih elemenata

Napominje da je cilj da se ubrzaju i usmjere procesi transformacije žetvenih ostataka do formiranja humusa. Tako se njihovom primjenom nadoknađuje manjak stajnjaka na našim njivama. Prednost primjene mikrobioloških gnojiva su smanjeni troškovi proizvodnje, smanjena upotreba skupih mineralnih gnojiva, bolje iskorištavanje hranjivih elemenata u zemljištu, mikroorganizmi izlučuju tvari rasta, polisaharide, enzime, vitamine i aminokiseline, stimuliraju rast i razvoj biljaka i povećavaju prinos. Osim toga značaj primjene mikrobioloških gnojiva je i to što oni ne zagađuju zemljište i podzemne vode, povećavaju biološku aktivnost zemljišta, održavaju ekološku ravnotežu u zemljištu, pospješuju proizvodnju zdravstveno sigurne hrane, a mogu se primjenjivati i u ekološkoj proizvodnji.