Luka Crnković: Očekujem dobar prinos suncokreta, ali cijena mu već godinama pada

Suncokret je najznačajnija uljarica za proizvodnju jestivog ulja u Hrvatskoj. Broj biljaka po hektaru i način sjetve ovise o hibridu i uvjetima uzgoja. Hibridi dulje vegetacije su u pravilu viši i robusniji i siju se rjeđe, a niži i raniji sitnijih su glavica i siju se gušće.   

Jedna od modernijih tehnologija proizvodnje temelji se na gušćoj sjetvi. Sije se s razmakom u redu 18,5 cm, a biljka ima manje glave.

"To se radi zbog vjetra i ostalih vremenskih nepogoda, kako bi bolje podnosio polijeganje. Ako suncokret s velikom glavom sadimo rjeđe vjetar ga izvali. Prošle godine sam i ja tako sadio i metoda se pokazala učinkovitom. Malo sam se brinuo jer kako kažem glave budu manje, ali bude ih puno pa tako i prinos bude dobar“, pojašnjava Luka Crnković, proizvođač suncokreta iz Požege.

Nada se prinosu od oko 4 t/ha

Svake godine na različitim površinama u Turniću kraj Požege, sadi ovu uljaricu, jer kako kaže, plodored je u ovoj proizvodnji najdjelotvornija mjera za suzbijanje bolesti i štetnika.

"Po mom iskustvu, najbolje je da svaku četvrtu godinu suncokret dođe na istu površinu, ali ne treba saditi uljaricu poslije uljarice. Nikako ne bi trebao ići poslije soje ili repice“, ističe.

Vremenski uvjeti ove godine bili su povoljni, jer oborine su došle kada je to bilo potrebno, a suho razdoblje bilo je za vrijeme sjetve, što je također poželjno. "Može se reći da je dobio kiše kada mu je trebalo. U cvatnji je bilo dovoljno oborina, nije bilo leda i oluje, ovaj dio je bio baš pošteđen. Pri sjetvi tlo mora biti dobro zagnojeno i rahlo, a sadi se na dubini od 5 cm“, pojašnjava Luka.

Prosječni prinos suncokreta po toni u Hrvatskoj, varira iz godine u godinu, obično je Lijepa naša po tome pri vrhu zemalja u Europskoj uniji, a kreće se oko dvije i pol tone po hektaru. No Crnković i ove godine očekuje natprosječan prinos. "Nadam se da će prinos biti oko četiri tone po hektaru. Tako je bilo i prošle godine i za sada izgleda dobro. On sad treba sunca i topline kako bi sazrio i da ga nikakav led i vjetar ne polome.“

Žetva će kasniti?

Najčešće greške u zaštiti protiv bolesti su upotreba krivog sredstva za određenu sortu, a većih problema sa štetnicima Luka nije imao. 

"Na suncokretu zna biti raznih uši, ali mi nismo s tim imali problema, za sada herbicidi i fungicidi djeluju dobro. Ako se na vrijeme to odradi sve kako treba, bude u redu. Može se pogriješiti s herbicidima, jer jedna vrsta ne podnosi jedne herbicide, a druga pak druge. Ako se ne vodi briga koje hibride špricate s kojim sredstvom, suncokret se zna osušiti“, naglašava ovaj ratar.

Faza butonizacije je vrijeme zaštite suncokreta od bolesti

Ove godine vegetacija brojnih kultura kasni s razvojem, stoga će i žetva suncokreta biti pomaknuta par tjedana. "Godišnje, do sada, otkupna cijena je samo padala. Prije šest ili sedam godina, kada sam ja počeo saditi, cijena je bila tri i pol kune po kilogramu suhog zrna, do 9% vlage, a prošle godine je bila 1,9 kuna.

Isto tako jako kasno saznamo koja je cijena u pitanju. Kada uspoređujemo sa pšenicom, uzgoj suncokreta je isplativiji, ali je manje isplativ od soje primjerice. Cijena kilograma konstantno pada i ako se taj trend nastavi prestat ćemo ga sijati“, otkriva sugovornik.

Prošle godine sve prva klasa

Kod procjene je li prva ili druga klasa gleda se postotak ulja u zrnu. Ključan broj je 43%, a što je manja uljnost također je i cijena po kilogramu niža. Prva klasa uljnosti je 43%, a kako kaže Crnković prošle godine je kod njih bila čak 46,8%.

Zbog lijepih, izraženo žutih velikih cvjetova, u početku se suncokret uzgajao kao ukrasna biljka, no, 1840. godine prvi je puta dobiveno i ulje, a danas se njegove sjemenke koriste u brojnim industrijskim granama.

Više o temi možete pogledati u videu: