Loša prognoza prinosa za središte i istok Europe - kako stoji zapad?

Prema rujanskom izdanju JRC MARS biltena o praćenju usjeva u Europi, prognoze prinosa ljetnih usjeva pogoršale su se u središnjoj i istočnoj Europi, dok se u zapadnim regijama očekuju poboljšanja.

Vrlo visoke temperature i nedostatak kiše

Prinosi kukuruza i suncokreta smanjeni su za 3% na razini EU, uglavnom zbog nepovoljnih uvjeta u južno-središnjoj i istočnoj Europi, s posebno lošim rezultatima u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Vrlo visoke temperature negativno su utjecale na nakupljanje biomase i skratile razdoblje nalijevanja zrna. U Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji, ovaj učinak dodatno je pogoršan nedostatkom kiše.

Također, dugotrajan deficit padalina u istočnoj Ukrajini, južnoj Rusiju i Bjelorusiji, pogoršali su nalijevanje zrna kukuruza i suncokreta. Suhi uvjeti koji su smanjili potencijal prinosa kukuruza zabilježeni su i u Poljskoj, sjeveroistočnoj Njemačkoj i Litvi.

Nasuprot tome, povoljni vremenski uvjeti u zapadnoj Europi poboljšali su prognoze za ključne usjeve poput krumpira, šećerne repe i kukuruza. 

Oluja Boris napravila puno štete

U rujnu je vlažno i hladnije vrijeme zahvatilo veći dio kontinenta, a u središnjoj Europi donijelo dugotrajne oluje i poplave.  U sjevernoj Španjolskoj, dijelovima južne Francuske, Italiji, Grčkoj, istočnoj Turskoj, sjeveroistočnoj Rumunjskoj i zapadnoj Škotskoj zabilježen je višak padalina.

Oluja Boris (nazvana Anett u Njemačkoj, op.ur.) uzrokovala je obilne kiše i jake vjetrove u južnoj Poljskoj, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Negativni utjecaji na ratarske kulture još nisu u potpunosti procijenjeni.

Tijekom ove nezapamćene oluje, u većini tih regija kumulativne padaline premašile su dugogodišnji prosjek za do 150 %, a lokalno i do 240 %s, što ovo razdoblje svrstava među tri najvlažnija od 1991. godine. U dijelovima sjeverne i većem dijelu srednje Europe zabilježeno je više od 10 dana s padalinama iznad 5 mm dnevno, dok je u alpskoj regiji bilo više od 15 takvih dana.

Loše prognoze za Hrvatsku

U Hrvatskoj su visoke temperature i nedostatak kiše značajno smanjili produktivnost pašnjaka, ali rujanske kiše trebale bi pomoći rastu. 

Maksimalne temperature dosezale su 34–36 °C u Jadranskoj, a 39 °C u istočnoj Hrvatskoj, što je skratilo vegetacijski ciklus. Posebno teška situacija bila je na istoku zemlje, gdje su visoke temperature i suša u srpnju i kolovozu negativno utjecale na prinose, što je dovelo do ranije žetve kukuruza i suncokreta.

U drugom tjednu rujna, sjeverna Jadranska Hrvatska zabilježila je intenzivne kiše s više od 200 mm, dok je u istočnoj Hrvatskoj palo 50-60 mm, što je bilo prekasno za ljetne usjeve, ali je pomoglo sjetvi uljane repice, koja je kasnila zbog nedostatka vlage. 

Nakon svega, navodi se u priopćenju prognoze prinosa revidirane su znatno ispod petogodišnjeg prosjeka.