Kvalitetnim sjemenom i plodoredom protiv kukuruzne zlatice

Na 85 hektara poljoprivrednih površina OPG-a Dražena Ipše iz mjesta Dubovica u Varaždinskoj županiji, ovih je toplih i sunčanih dana itekako živo. Do sada su berbu kukuruza završili na trećini od ukupno posijanih 55 hektara. Ovih dana započinju sjetvu, kako bi je obavili u optimalnom roku, a potom se opet vraćaju preostalom kukuruzu.

“Mislim da će nam za sve to trebati još 10-ak dana, nakon čega nam još preostaje oranje odnosno zatvaranje zimske brazde. Ova je godina u nekim segmentima bila bolja, a u nekima lošija od prošle. Lani smo recimo imali problema s oborinama, a ove sa sušom, dok nam je kukuruzna zlatica konstantan problem. Pogotovo tu na ovom području oko Ludbrega. Cijena kilograma suhog kukuruza se sada kreće oko jedne kune, iako su, zbog već spomenute suše, prinosi manji. No kako više nema puno stoke, tržište diktira cijenu i kukuruz više nije nešto što se kupuje radi potrebe, već je postao obična trgovačka roba“, priča nam Dražen Ipša.

Unatoč smanjenim prinosima, cijena suhog kukuruza je jednu kunu

Osim kukuruza ovo je gospodarstvo u ovoj godini na 15 hektara imalo posijanu pšenicu te na isto toliko šećernu repu. Draženu uvelike pomaže supruga Kristinka, koja nerijetko, kako bi posao bio što prije završen, vozi i traktor. Tu su još i njegovi roditelji, majka Ružica koja brinu da kod kuće sve bude u redu i otac Vjekoslav koji, iako je u poljoprivrednoj mirovini, još uvijek radi na polju, u onoj mjeri koliko mu zdravlje dopušta.

Stariji sin Bruno svoju budućnost nije vidio u agraru dok mlađi Antonio, studira na Višoj poljoprivrednoj školi u Križevcima te pomaže roditeljima koliko stigne i vjeruje da će, nakon što diplomira, postati najjača karika OPG-a Ipša. No jednako kao zemlju i mehanizaciju, Antonio voli i glazbu i za sada, kaže otac Dražen, uspješno žonglira između jednog i drugog, a hoće li tako i ostati, pokazat će vrijeme.

“Bavimo se isključivo ratarstvom i posjedujemo sve potrebne strojeve. U našem kraju je prilično razgranata mreža otkupljivača, tako da s prodajom uroda nemamo problema. Već niz godina po tom pitanju surađujemo s tvrtkom "Vlado" d.o.o. iz Domašinca i nadam se da su i oni zadovoljni s nama kao i mi s njima.

Kukuruzna zlatica ratarima ludbreškoga kraja stvara velike probleme

Ove smo godine na pokusnim poljima imali 16 različitih Pioneerovih hibrida kukuruza i zadovoljni smo kvalitetom i količinom uroda. Sasvim sigurno ćemo dio njih i dalje sijati. I inače imamo s firmom Pioneer dugogodišnju i uspješnu suradnju i njihovi nam predstavnici uvijek pomognu u odabiru hibrida koji daju dobre prinose, a opet odgovaraju kvaliteti zemlje na kojoj ih sijemo. Na našim, ajmo to tako reći, nepokusnim površinama imali smo, između ostaloga hibrid P9241 i to na onim najlakšim njivama, jer se pokazao kao najbolji izbor za pjeskovitu zemlju uz Dravu. Na kvalitetnijim tlima sijali smo P9900, P0023 i P9903", priča nam Dražen Ipša iz Dubovice.

Pri planiranju sjetve, ovdašnji poljoprivrednici uvelike moraju, zbog pojave kukuruzne zlatice, voditi brigu o plodoredu. Tako je i obitelj Ipša odlučila kulturama koje su imali ove godine, sada dodati i soju.

“Odabir kulture prije svega ovisi o kvaliteti zemljišta, o terenu i o toj nesretnoj kukuruznoj zlatici. Unatoč tom štetniku, na većini naših oranica ponovno će prevladavati kukuruz. Na kvalitetnija polja obavezno stavljamo šećernu repu, a na slabija tla pšenicu. U proljeće, dakle planiramo posijati i soju, ponajprije na površinama na kojima smo imali najviše problema s kukuruznom zlaticom. Na one, pak njive, gdje će i sada biti kukuruz, morat ćemo nažalost, stavljati insekticid u mikrogranulama mada nisam pobornik toga i na njih gledam kao na nužno zlo.

Iako, naravno, pomognu kod problema za zlaticom, u isto vrijeme u zemlji uništavaju mikroorganizme odnosno korisne bakterije, ali što se može. Upravo zbog svega toga bili smo i na Danu Pioneera u Križevcima kako bismo doznali za neke nove hibride koji bi bili pogodni za sadnju u našem kraju, s obzirom na sve navedene probleme s kojima se moramo boriti“, kazao nam je na kraju Dražen Ipša, ratar iz okolice Ludbrega.

Foto: Sandra Špoljar i OPG Ipša