Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu

Nakon ekstremno visokih temperatura kukuruz je na većem dijelu slavonskih polja ušao u generativnu fazu razvoja, odnosno razdoblje u kojem se formira budući prinos. Upravo će sljedeći dani odlučiti hoće li oplodnja biti uspješna ili će toplinski val ostaviti posljedice na broj zrna u klipu.

Tijekom obilaska pokusnih parcela Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, prof. dr. sc. Bojan Stipešević ističe kako je ulazak biljke u ovu fazu istodobno dobra i loša vijest.

"Dobra je vijest što je kukuruz ušao u generativnu fazu razvoja, ali je loša što se to dogodilo upravo tijekom razdoblja vrlo visokih temperatura. Sljedećih nekoliko dana bit će presudni za oplodnju", kaže.

Objašnjava kako pelud koji oslobađa metlica mora pasti na svilu, odnosno izdužene tučke ženskog cvata, i kroz svaku nit doći do zametka budućeg zrna. "Ako se taj proces odvije uredno, svaki cvjetić na klipu može razviti jedno zrno kukuruza", dodaje.

Uvijeni listovi znak su borbe protiv vrućine

Na pokusnoj parceli već su vidljivi prvi znakovi uspješne oplodnje. "Na ovom klipu već se mogu vidjeti formirana zrna. Unatoč visokim temperaturama oplodnja je bila prilično ujednačena i na ovom usjevu ne očekujemo značajnije štete od toplinskog vala proteklih dana", pokazuje profesor.

No upozorava kako neće svi usjevi imati jednako dobar ishod. "Ako se temperature više od 30 stupnjeva pojave upravo u trenutku kada svila izlazi iz klipa, ona se može sparušiti prije nego što pelud obavi oplodnju. Tada dio cvjetića ostaje neoplođen i na tim mjestima zrna se neće razviti", upozorava.

Na parceli se jasno vidi još jedan simptom visokih temperatura, riječ je o uvijenim listovima. "Kada kukuruz ovako smota listove, pokušava smanjiti isparavanje vode. Time smanjuje gubitak vlage i ublažava toplinski stres. Ako ovakve temperature ne potraju dugo, biljka se može oporaviti bez većih posljedica", ističe naš sugovornik.

Dodaje kako bi najavljeno osvježenje i eventualne oborine stigli u pravom trenutku za dio usjeva koji tek ulazi u cvatnju.

Kasniji hibridi mogli bi imati više problema

Najveće posljedice toplinskog vala, smatra profesor, tek bi se mogle vidjeti na kasnijim hibridima kukuruza. "Ovaj usjev pripada FAO grupi 350 do 400 i već je ušao u generativnu fazu. Kasnije FAO grupe tek ulaze u cvatnju pa postoji veća mogućnost da će upravo one pretrpjeti štete zbog visokih temperatura i suše", dodaje.

Ističe kako je sreća što najveći dio slavonskih proizvođača posljednjih godina sije upravo hibride FAO grupa 300 i 400. "Oni se u našim proizvodnim uvjetima pokazuju prilagođenijima jer ranije ulaze u fazu oplodnje i češće izbjegavaju najjače ljetne vrućine", pojašnjava.

Iako u tlu još uvijek ima vlage, njezina se zaliha ubrzano smanjuje. "Korijen još uvijek pronalazi vodu, ali ona je sve dublje u tlu. Sada bi jedna kvalitetna kiša bila iznimno važna kako bi biljka nastavila fotosintezu i počela nalijevati zrno. Upravo se tada stvara temelj budućeg prinosa", dodaje.

Klimatske promjene postaju najveći izazov

Stipešević podsjeća kako su se uvjeti proizvodnje posljednjih godina značajno promijenili. "Najveći problem više nisu bolesti ili štetnici, nego suša i ekstremno visoke temperature tijekom cvatnje. Ako se pelud isuši ili se svila prerano osuši, oplodnja neće biti potpuna, klip ostaje slabo ispunjen, a biljka kasnije nema dovoljno energije za nalijevanje zrna", pojasnio je.

Dodaje kako kukuruz u optimalnim uvjetima, uz dovoljno vode i pravilnu gnojidbu, može ostvarivati prinose veće od 25 tona po hektaru kakvi su zabilježeni u Americi, dok u uvjetima suhog ratarenja prinos lako padne na svega pet do šest tona po hektaru, što je često ispod granice isplativosti proizvodnje.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte u komentarima našeg stručnjaka ili pošalji e-mail na: isavjeti@agroklub.com

"Navodnjavanje više ne bi smjelo biti odgovornost samo pojedinog proizvođača. To mora postati jedan od nacionalnih prioriteta", istaknuo je.

Tijekom cvatnje važan je cink

Na pokusnoj parceli profesor je pokazao dobro razvijen korijenov sustav.

"Ovaj kukuruz imao je dovoljno vlage tijekom razvoja pa je razvio korijen dubok 35 do 40 centimetara. Takav korijen biljku može opskrbljivati vodom i hranivima čak i ako neko vrijeme izostanu oborine", ističe.

Procjenjuje da bi ovakav usjev, uz uspješnu oplodnju, mogao ostvariti prinos od 12 do 13 tona po hektaru.

Veliku ulogu u ostvarivanju visokih prinosa ima pravodobna prihrana. "Tko je prije zatvaranja sklopa uspio unijeti između 50 i 100 kilograma čistog dušika po hektaru, napravio je važan posao za ostvarenje visokog prinosa", napominje.

Kako mehanizacija nakon zatvaranja sklopa više ne može ulaziti u usjev, sve veću ulogu imat će dronovi. "Ako biljci tijekom ljeta nedostaje cink ili neki drugi mikroelement, više ga ne možemo unijeti preko tla, ali ga možemo vrlo učinkovito primijeniti folijarno pomoću dronova", dodaje.

Posebno naglašava važnost cinka tijekom cvatnje jer sudjeluje u procesima koji omogućuju pravilnu oplodnju i razvoj generativnih organa.

Osim suše, proizvođačima prijete i sve češća olujna nevremena. "Ako tuča ošteti metlicu ili klip tijekom cvatnje, posljedice za prinos mogu biti vrlo velike“.

Sama oštećenja listova ne moraju nužno značiti katastrofu. "Čak i kada biljka izgubi oko polovice lisne mase, još uvijek može ostvariti vrlo visok prinos. Problem je što oštećeni listovi postaju ulazno mjesto za brojne bolesti", istaknuo je.

Zbog sve češćih vremenskih ekstrema proizvođačima savjetuje da razmisle o osiguranju usjeva. "Jedno nevrijeme može u nekoliko minuta uništiti cijelu proizvodnju. Osiguranje možda neće nadoknaditi sve gubitke, ali ih može značajno ublažiti", zaključuje.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.