Pretraga tekstova
Nedopustivo je da proizvođač snosi rizik cijele proizvodnje u uvjetima gdje i dugo nakon žetve ne poznaje niti cijenu predane robe. Svi ovi razlozi su uzrok sve manje proizvodnje hrane, odlaska sela. ORaH poziva Vladu RH na otvoreni sastanak.
Politička stranka Mirele Holy, ORaH, nedavno je izašla s programom za područja na kojima je proglašena elementarna nepogoda. Njihov prijedlog je osiguranje besplatnog cjelokupnog repromaterijala za slijedeću sjetvu proizvođačima koji imaju štete preko 80%, a ostalima u postotnom omjeru štete.
Model bi, prema predstavnicima ORaH-ove politike, bio u obliku reprograma ili produženja valute plaćanja najma zemlje od strane države u suradnji sa lokalnom zajednicom. "U potpunosti oslobađanje plaćanja najma je zasigurno olakšica koja u značajnom postotku pokriva repromaterijal, posebno u godini nepogode", kažu iz ORaH-a. Predlaže se otpis najma do visine štete i otplate rata za prodanu zemlju uz moratorij od 12 mjeseci. Moratorij na uplate poreza i doprinosa 12 mjeseci bez kamata, ne i PDV-a, od strane Ministarstva financija i porezne uprave.
Predlaže se reprogram uz minimalnu kamatu 2 do 4% i moratorij na otplatu u trajanju 12 mjeseci za proizvođače sa jednogodišnjim kulturama i 24 mjeseca za voćare i stočare za plaćanja duga repromaterijala od strane banaka ili kreditora. "Umjesto standardnih trgovinskih ugovora, potrebna je uspostava ugovora o zajedničkoj proizvodnji sa stavkom podnošenja dijela rizika i obaveze otkupa. Iz ovakvih ugovora se pokriva dio repromaterijala na trošak kreditora i špekulanata. Za obveze leasinga produljenje roka otplate za 12 odnosno 24 mjeseca uz minimalnu kamatu 2 do 4%", kažu iz ORaH-a.
Sva plaćanja od strane države (poticajna, zelena i sva ostala) se jednostavno moraju vršiti na vrijeme i u proračunskom razdoblju. Značajan udio dugova se pronalazi u ovim neplaćanjima. Kako je riječ o velikim iznosima za koje će se morati izraditi budući model, kreditori sjetve također moraju snositi dio rizika ovakve proizvodnje.
Svi navedeni problemi moraju se staviti pod svjetlo sve ekstremnijih vremenskih neprilika, visokog postotka sigurnosti najave El Nina za područje SAD-a gdje savezna država Illinois strahuje od problema u sjetvi pšenice, u povezanoj očekivanoj suši u Australiji koja se također matematički proračunava iz modela El Nina u SAD-u, u najezdi skakavaca na jugu Rusije u ogromnim razmjerima gdje će također štete biti značajne, navode iz te stranke. Sve navedeno i brojne druge vremenske nepogode diljem svijeta utjecati će na oscilacije u cijenama pšenice, kukuruza i hrane općenito za ovu i slijedeću godinu.
"Nedopustivo je da proizvođač snosi rizik cijele proizvodnje u uvjetima gdje i dugo nakon žetve ne poznaje niti cijenu predane robe. Svi ovi razlozi su uzrok sve manje proizvodnje hrane, odlaska sela, gubitka vjere u poljoprivredu i omogućavanja sve bolje pozicije raznim špekulantima". ORaH poziva Vladu RH, ministarstva i agencije, regionalne i lokalne uprave, banke, kreditore i osiguravajuća društva te proizvođače na otvoreni razgovor u cilju pronalaska zajedničkog prihvatljivog modela dugoročnog rješavanja ovih problema.
U selo, ratarstvo i stočarstvo se mora vratiti vjera, a dio puta ovog povratka je sigurno pravilniji i pošteniji raspored rizika proizvodnje te uspostavljanje održivih partnerskih odnosa.
Foto: Vince Bucello
Autorica
Ivana Nađ
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?
Vitek
prije 10 godina
Daj Baća reci mi točno na što misliš kad kažeš da je dobio za 1 kunu,na koju tvrtku misliš
Vitek
prije 10 godina
Jovo laprda pizdarije,više uplati Agrokor i njegove tvrtke u proračun u jednoj godini nego svi ostali poljoprivrednici skupa.
pagora23
prije 10 godina
I onda će izaći s cijenom 0,60 kn.za kukuruz jer ga kao ima puno a brodovi u Zadru čekaju na ukrcaj s cijenom od1,85kn + troškovi transporta .Koji smo mi jazavci dečki moji.