• BASF
  • 12.07.2016. 16:30

Korovi u uljanoj repici - izravna opasnost za nasad

Svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi čak 250 različitih vrsta korova, a 43 ih dolazi iz tri porodice: trava, šiljeva i glavočika. Kako se boriti protiv njih?

  • 1.176
  • 59
  • 0

Korovi su poznati svakom poljoprivredniku, a unatoč tome što često nanose štetu usjevima i nasadima, ne može se zanijekati da su biljke iznimnih svojstava. Mogu nicati u različitim tlima i klimatskim uvjetima, donose plod više puta godišnje, sjeme im je klijavo dugi niz godina, podzemni su im organi bogati pričuvnim hranjivima te razvijaju otpornost na pojedine skupine herbicida. Kako se onda boriti protiv njih?

Pogodni uvjeti za usjeve - pogodni uvjeti za korov

Nije ni čudo da tako prilagođeni na sve uvjete stvaraju muke poljoprivrednicima jer se s planirano zasađenim kulturama natječu za minerale, vodu i svjetlost te im tako smanjuju prirod.

Svjetskoj poljoprivredi ekonomsku štetu nanosi čak 250 različitih vrsta, a 43% ih dolazi iz tri porodice: trava, šiljeva i glavočika. Od trava najčešće su divlja zob, koštan, svračica, šiljevi, muhari, pirika, troskot i divlji sirak, a od glavočika ambrozija, kamilica, čičak, osjak te kostriš.

Kako pšenica, kukuruz, riža, ječam, raž, zob, sirak, proso i šećerna trska pripadaju travama, a suncokret glavočikama, nije teško zaključiti da zbog biološke sličnosti navedeni korovi imaju iste ili slične pedoklimatske i ekološke zahtjeve.

Drugim riječima, ugađajući kulturama koje želimo uzgojiti, ugađamo i korovima u istoj porodici. Kako su bolje prilagođeni na sve uvjete, bez pomoći ljudske ruke, korovi će nadvladat kulturu i izostat će prinos.

Do 40% maniji prinos zbog korova!

No, jesu li korovi uvijek štetne i neželjene biljne vrste? S gledišta poljoprivrednika oni to zaista jesu, jer svojim prisustvom umanjuju kvalitetu i količinu priroda kultiviranog bilja.

Primjerice, zakorovljen usjev soje ima 1,4 puta, a kukuruz čak 8,6 puta manji prinos od nezakorovljenog usjeva. Kod uzgoja nekompetentnog zakorovljenog luka izravnom sjetvom sjemena, prirod je 23 puta manji od luka uzgojenog bez prisustva korova.

Uljana repica (Brassicanapus) uvrštava se među najznačajnije uljarice u svijetu - njome se godišnje zasije približno 26 miliona hektara.

U Hrvatskoj se uljana repica uzgaja na skromnih 15 tisuća hektara dok ukupna svjetska proizvodnja iznosi najviše 30 milijuna hektara s ukupnim prinosom većim od 60 milijuna tona.

Najveći svjetski proizvođač je EU, prati ju Kanada, potom trećem Kina. Najveći europski proizvođači su Njemačka i Francuska. U Hrvatskoj, cijelo područje sjevero-zapadne Hrvatske i Slavonije pogodno je za uzgoj repice posebice u Zapadnoj Hrvatskoj, gdje bi ova kultura mogla značajno popraviti plodored.

Uljana repica je među najznačajnijim uljaricama u svijetu

Uz mali postotak u ukupnim površinama, tehnologija proizvodnje repice također nije na zadovoljavajućem nivou. Prosjek prinosa u RH je još uvijek relativno niski - između 2,5 i 3 t/ha, dok u susjednoj Austriji prosječni prinosu kreću se iznad 5 t/ha.

Najefikasnija zaštita uljane repice su neselektivni herbicidi

Uljana repica je iznimno zahtjevna ratarska kultura što se tiče zaštite usjeva. Potrebno ju je štititi od korova, a sve više repice se zaštićuje i od bolesti. Štetnici u repici izazivaju posebno visoke štete te je iznimno važno pratiti njihovu pojavu i suzbijati ih (suzbijanje dva puta tijekom vegetacije).

Najefikasnija zaštita uljane repice od korova su neselektivni herbicidi, točnije njihova podskupina, sistemični herbicidi.

Neselektivni herbicidi (NSH) uništavaju sve biljke ukoliko dođu u kontakt i prodru u biljno tkivo. Samo genetski promijenjene biljke mogu biti tolerantne na totalne herbicide (npr. genetski promijenjen kukuruz tolerantan na glifosat).

Neselektivni herbicidi se prema svojim svojstvima dijele u dvije skupine. Kontaktni herbicidi djeluju samo na poprskanu površinu, obično su vrlo brzog djelovanja i otporni na ispiranje kišom. Upotrebljavaju se za odstranjivanje korova te za uništavanje zelenih dijelova uzgajanih biljaka prije žetve ili berbe. S obzirom da korijen biljaka nakon primjene takvih herbicida ostaje neoštećen, podzemni dio korova osigurava dobro sprečavanje erozije tla.

Sistemični herbicidi su oni kod kojih se djelatna tvar premješta po biljci prema centrima rasta, koje potom uništava. Dobro su prilagođeni suzbijanju trajnih (višegodišnjih) vrsta korova s jakim korijenovim sustavima. Obično im je potrebno određeno vrijeme da prodru u biljku i translociraju se, pa stoga djeluju sporije.

Inovativan sustav Clearfield

Neselektivne herbicide moguće je upotrebljavati na razne načine s obzirom na usjev tj. nasad:

  • za uništavanje korova prije sjetve/sadnje kulturnih biljaka; svrha ove uporabe je i olakšavanje obrade tla
  • neposredno nakon sjetve, a prije nicanja kulturne biljke
  • nakon sjetve/sadnje, prskanjem između redova, uz upotrebu prskalica sa štitnikom
  • prije žetve za isušivanje korova i kulturne biljke - desikacija (krumpir, uljarice, sjemenska proizvodnja)
  • prskanjem strništa nakon žetve s ciljem smanjenja zakorovljenosti trajnim korovima

Uljana repica izložena je raznim faktorima koji mogu ugroziti njen rast. Nepovoljna meteorološka situacija posebno utječe na uljanu repicu. U cilju poboljšanja proizvodnih uvjeta i zaštite uljane repice osmišljen je inovativan sustav Clearfield® tvrtke BASF.

Ovaj sustav nastao je u suradnji s samim poljoprivrednicimai predstavlja spoj tehnologije i iskustava iz prakse. Ovaj inovativan sustav je osmišljen isključivo za zaštitu uljane repice iz Clearfield° sjemena.

Sustav obuhvaća sjeme Clearfield® i herbicid Cleranda®. Ova kombinacija jamči dobru kontrolu korova i trava, a jednostavan je za upotrebu usmislu vremena upotrebe, vremenskih uvjeta i tla, sigurnosti usjeva i uštede radnih tevremenskih resursa.

Kontrola širokolisnih i travnih korova

Preparat Cleranda® je visoko učinkovit sistemični herbicid za kontrolu širokolisnih i travnih korova koji u jednoj primjeni osigurava kontrolu širokolisnog korova (uključujući korove iz porodice kupusnjača).

Prednosti Cleranda°sistemičnog herbicida:

  • može se primjenjivati nakon nicanja korova (pri čemu nema negativnog utjecaja na samu uljanu repicu)
  • ima široko razdoblje primjene pa omogućuje bolje gospodarenje vremenom u jesenskoj sezoni opterećenoj radovima
  • vrlo dobre je selektivnosti te kombiniranog djelovanja (na tlo i list)

Clerandina° fleksibilnost u smislu vremena primjene (zbog mogućnosti tempiranja primjene herbicida nakon nicanja korova), omogućuje da se preskoči tretman graminicidom te na taj način se uštedi jedan prelazak preko polja.

Sustav proizvodnje Clearfield® osmišljen je za kombinaciju s insekticidom i/ili tretmanom regulatora rastabiljke i prilagođen je svim tehnikama kultivacije te manje ovisi o pripremi tla, zato i jamči dobru kontrolu korova i trave, čak i u nepovoljnim okolnostima. Ovo tandemsko rješenje učinkovitog i inovativnog herbicida sa selektivnim hibridima uljane repice visokog potencijala omogućuje potpuno nov pristup u kontroli korova.

Više o Clearfield sustavu potražite u dokumentu ispod teksta!

Visoko učinkovita zaštita uljane repice nikad nije bila jednostavnija uz Clearfield° inovativni sustav. Za više informacija o Clearfield° sustavu obratite se tvrtki BASF na jedan od niže navedenih kontakata.


Povezana biljna vrsta

Uljana repica

Uljana repica

Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)

Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 %  i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Pročitaj više »

Dokumenti


Tagovi

BASF Zaštita Korovi Uljana repica Prirod Kvaliteta Herbicidi Selektivnost


Partner

BASF Croatia d.o.o.

Ivana Lučića 2/a, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: + 385 (0)1 60 00 027, e-mail: matea.basic@basf.com web: http://www.agro.basf.hr