Pretraga tekstova
Najviše su pogođene Rumunjska, Francuska, Španjolska i Mađarska, a od žitarica pšenica, pir i kukuruz.
Procjenjuje se da je u 2022. diljem Europske unije požnjeveno 270,9 milijuna tona žitarica. To je 26,7 mil. t manje nego 2021., što je ekvivalent smanjenju od 9 posto, navodi Eurostat.
Francuska je prošle godine požnjela 59,9 mil. t žitarica čime je i dalje na prvom mjestu u EU, s 22 posto ukupne proizvodnje EU. Njemačka je požnjela 43,5 mil. t (16%), Poljska 35,0 mil. t (13%), Španjolska 19,3 mil. t (7%) i Rumunjska 18,9 mil. t (također 7% ukupne EU proizvodnje).
Sveukupni pad potaknut je sušom koja je pogodila Rumunjsku (pad 8,9 mil. t, -32%), Francusku (pad 7,0 mil. t, -10%), Španjolsku (pad 6,2 mil. t, -24%) i Mađarsku (pad 4,9 mil. t, -35%).
Bilo je vrlo malo zemalja u kojima se ukupna žetva žitarica povećala, ali one su, između ostalih, uključivale Njemačku (povećanje od 1,1 milijuna tona, +3%,), Finsku (1,0 mil. t više nakon loše žetve 2021., +39%,) i Poljsku (1,0 mil. t više, +3%).
EU je 2022. požnjeo 126,7 mil. t obične pšenice i pira, odnosno 3,2 mil. t manje nego 2021., što je smanjenje od 2%. Proizvodnja kukuruza u zrnu i klipa pala je na 53,0 mil. t što je 20 mil. t manje nego u 2021., odnosno pad od 27%. Ovako oštar pad prvenstveno je uzrokovan negativnim učincima suše širom EU.
![]()
Kada je riječ o ječmu, proizvodnja 2022. bila je gotovo nepromijenjena i iznosi 52,0 mil. t kao i zobi, 7,5 mil. t. Nasuprot tome, proizvodnja raži pala je za 8% na 7,8 mil. t.
Znamo da je biljna proizvodnja vrlo osjetljiva na vremenske uvjete, kako tijekom vegetacije tako i tijekom žetve. U mnogim regijama u Europi maksimalne dnevne temperature u ljeto 2022. bile su najtoplije ili druge najtoplije zabilježene u razdoblju od 1991.
![]()
Toplinski stres, uzrokovan ovim visokim temperaturama, i suša bili su čimbenici koji su doprinijeli nižoj proizvodnji nekih žitarica, posebno kukuruza za zrno, zaključuje Eurostat.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Zemljišna obrada u nasadu lijeske kod Tomislava Haršanjija 🐿️
Damir Senjan
prije 2 godine
Maja Celing Celić Da ali u Njemačkoj žetve nije ni bilo zbog kiša, njihova žetva je završila kako je več i završila zbog tih kiša u principu u cjeloj EU žetva je završila loše. Problem kod nas je ni ja neznam više koliko godina unazad, šesti mjesec kad ga pripeče sunce pa sve kulture gore na polju i tad strada prinos.
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Kada su se formorale cijene sve je bilo super i očekivani prinosi su bili optimistični,pa kako sada pad od 9%.Već i vrapci na grani znaju da te njihove procjene namaju veze sa realnošću,već služe prvenstveno u svrhu manipuliranja širokih narodnih masa.