Koji korovi rastu u soji i suncokretu? Evo kada i kako ih suzbiti

Suzbijanje korova jedna je od najvažnijih agrotehničkih mjera u uzgoju soje i suncokreta, osobito u ranim fazama razvoja kada su ove kulture najosjetljivije na konkurenciju za vodu, hraniva i svjetlost.

Pravovremena i pravilno odabrana primjena herbicida može biti presudna za uspješan sklop i konačan prinos.

Korovna flora soje tipično je "okopavinska"

Kod soje je posebno važno reagirati na vrijeme jer se radi o kulturi širokog sklopa koja sporije zatvara redove. Upravo zbog toga korovi u početnim fazama razvoja mogu značajno smanjiti prinos ako se ne suzbiju na vrijeme. Preporuka je redovito pregledavati usjeve i procijeniti zakorovljenost kako bi se pravodobno odredio način zaštite.

Suzbijanje korova u soji temelji se na kombinaciji zemljišnih i folijarnih herbicida. Nakon sjetve, a prije nicanja, koriste se zemljišni herbicidi za kontrolu jednogodišnjih širokolisnih i uskolisnih korova. U kasnijim fazama, odnosno nakon nicanja, provode se korektivni tretmani ovisno o vrsti korova.

Mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr. iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede ističe kako je korovna flora soje tipično "okopavinska", odnosno uz soju raste u kukuruzu, krumpiru, šećernoj repi i suncokretu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim "okopavinama" su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali), po 40-ak biljaka/m², ambrozija znana još i kao limunđik, partizanka ili fazanuša (Ambrosia elatior), po 30-ak biljaka/m² te loboda (Chenopodium album) po 30-ak biljaka/m². Šubić ističe kako se uz riječnu dolinu Drave posljednjih dvadesetak godina sve više širi europski mračnjak (Abutilon).

"Uz dobru predsjetvenu pripremu zemljišta i optimalnu vlažnost tla, proizvođačima soje možemo uputiti preporuku za "preventivno" suzbijanje korova primjenom registriranih zemljišnih, rezidualnih herbicida primjenom nakon sjetve, a prije nicanja usjeva, takozvani pre-em", piše Šubić te dodaje da dobar učinak ove mjere očekujemo na površinama gdje dominiraju jednogodišnji (sjemenski) širokolisni i uskolisni (travni) korovi. Ali, ovakav je pristup slabije djelotvornosti na parcelama zakorovljenim višegodišnjim korovima kao što su slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.

Nakon nicanja soje i korova najčešće se za naknadno, post-em suzbijanje širokolisnih korova primjenjuje manji broj registriranih i selektivnih herbicida. "Ovisno o dinamici razvoja korova post-em herbicidi u soji se često koriste u razdvojenim aplikacijama smanjenih količina", upozorava ovaj savjetodavac.

Protiv jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih, travnih korova u soji je nakon nicanja dopuštena primjena većeg broja selektivnih herbicida.

Dopuštene herbicide potražite u FIS tražilici putem ove poveznice

"Tržni proizvođači soje prema povijesti parcele zasijane sojom, te dominantnim korovnim vrstama biraju vrijeme i način njihova suzbijanja, bilo da je ono pre-em i/ili post-em", zaključuje Šubić.

Suzbijanje korova u suncokretu

Kada je riječ o suncokretu, savjetodavka Ana-Marija Čajkulić, dipl.ing.agr., također preporučuje da se nakon sjetve, a prije nicanja izvrši zaštitu nekim od dozvoljenih herbicida zemljišno kontaktnog djelovanja za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i nekih jednogodišnjih širokolisnih korova.

Ona navodi najčešće, a to su pjegasti dvornik (Polygonum persicaria), kiseličasti dvornik (Polygonum lapathifolium), ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), loboda (Chenopodium polyspermum), štir (Amaranthus retroflexus), crna pomoćnica (Solanum nigrum), teofrastov mračnjak (Abutilon theophrasti), kužnjak (Datura stramonium), obična dikica (Xanthium strumarium), slak (Convolvulus arvensis), poljski osjak (Cirsium arvense), obični koštan (Echinochloa crus-galli), sivi muhar (Setaria glauca), zeleni muhar (Setaria viridis), svračica (Digitaria sanguinalis), divlje proso (Panicum spp), sirak (Sorghum halepense) i dr.

Registrirani herbicidi za subijanje navedenih korova su Dost 330 EC, Proman, Sharpen 330 EC, Pendus 330 EC, Beloukha, Challenge 600, Smerch, Chanon, Stomp Aqua, Pendifin 400, Clown, Gardo Sun, Jura Max, Pledge 50 WP, Bridge Extra 50 WP, Conaxis.

Čajkulić upozorava da pripravke treba upotrijebiti prema uputi proizvođača, u skladu s etiketom te podsjeća da se za uporabu sredstava za zaštitu bilja od 1. siječnja 2026. godine evidencija treba voditi u propisanom elektroničkom formatu, u rokovima i na način određen važećim propisima, te mora biti dostupna nadležnim tijelima.

Od 2026. obvezna elektronička evidencija o uporabi sredstava za zaštitu bilja

Važno je naglasiti da učinkovitost herbicida uvelike ovisi o pravovremenoj primjeni i razvojnoj fazi korova. Kašnjenje s tretmanom često znači slabiji učinak i potrebu za dodatnim zahvatima, što povećava troškove proizvodnje.