Koji hibrid odabrati?

Koji hibrid? Koja sjemenska kuća? Koja FAO grupa? Za koju namjenu? Koliko samo pitanja za samo jednu poljoprivrednu proizvodnju. Već davno je ta proizvodnja postala sinonim za pravu industriju i znanost. Riječ je o proizvodnji kukuruza, a odabir hibrida je prava noćna mora. Ovi o vrsti, odnosno tipu tla. Pa o vremenu sjetve. Često ne znamo ni kome ćemo ga i za što prodati. Onda kada sve znate, baš nema onoga hibrida za koji ste mislili da vam odgovara, ili vam se dobro pokazao prije dvije ili tri godine. E, tu je onda važan dobavljač, a i sam terenski savjetnik. Jedan od nih je i Davor Jelošek koji vam mora osigurati pravi savjet na pravom mjestu.

"Kao i svake godine i za dolazeću sezonu nudimo Vam bogatu paletu vrhunskih hibrida kukuruza. Ove sezone, u prodaju uvodimo četiri nova hibrida LG 30.290 (FAO 270), FUTURIXX (FAO 370), LG 30.491 (FAO 470) i CADIXXIO (FAO 480). Prošla godina proglašena je za najsušniju u povijesti. Unatoč tome, naši hibridi pokazali su veliku adaptibilnost i u tako ekstremnim uvetima. U pokusima širom Hrvatske ostvarili su prosječan prinos od 7.260 kg suhog zrna po hektaru uz prosječnu vlagu u žetvi od 17,6 %. Proizvođači koji su u sjetvi kukuruza primijenili naše specijalno gnojivo UMOSTART Super Zn znatno su ublažili utjecaj jake suše, ostvarili dobre prinose te time i dodatnu dobit. Pored navedenog, nudimo vam pomoć pri prodaji Vašeg merkantilnog kukuruza. Voljni smo otkupiti Vaš gotov proizvod te tako još više učvrstiti našu suradnju", ističu u RWA, sjemenskoj kući u kojoj Jelošek i radi.

Evo što je on rekao o pojedinim hibridima i zašto se za nekoga od njih odlučiti. MT261 je jedan vrlo rani hibrid koji se može sijati već 15. ožujka i u tom porastu izdržava i jako niske temperature. Taj je Zuban kod Tibora Papa u Aljmašu dao 12.542 kg zrna po hektaru. Namijenjen je isključivo proizvodnji zrna. U FAO grupi je jedan veoma zanimljiv zuban, 340 Duboxx, koji moramo napomenuti, nikako nije za siliranje iako to mnogi i preporučuju. Bolji je za zrno, a što se tiče silaže cijele stabljike i zrna, ima zanimljivijih hibrida. Duboxx se pokazao otporan na sušu, i ima odličan brz početni porast i otporan je na polijeganje. Tomislav Čižmešija je u Prelogu dobio prinos od čak 13.387 kilograma po hektaru. U Stazama je Ivan Kolić imao prinos od 15.870 kg/ha hibrida Chapalu iz FAO 350. To je hibrid za silažu zrna i za suho zrno otporan na sušu i vrlo brzo otpušta vlagu. Krasi ga i, kako je istaknuo Jelošek, čvrsta stabljika, a u pokusu austrijske sortne komisije dao je 20 posto veći prinos od standarda. Taj, po svemu sudeći zanimljiv poljoprivrednik iz sela Staza imao je očito sreće prošle godine. I sa Futurixx hibridom iz FAO 370 dobio je 15.770 kg/ha. Inače, taj zuban, za razliku od Chapalua ima primjenu samo u proizvodnji suhog zrna, imao je prosjek od 10.643 kg/ha u 2013.godini u cijeloj Hrvatskoj.

"Axxo u prosjeku uvijek daje više od 10 tona po hektaru, ali njega preporučujem kao hibrid koji podnosi različite tipove tla", rekao je Davor Jelošek koj je istaknuo i kako je u Gradištu kod Županje kod Josipa Kneževića prinos bio 13.197 kg/ha. Ulyxxe daje i više od 14 tona po jednom hektaru. Ali, pazite. To vrijedi samo za one koji mogu dati vrhunsku tehnologiju i imaju odlično tlo, istaknuo je Jelošek na predavanju u baranjskom selu Vardarac. Taj hibrid je na pokusu kod Tibora Papa u Aljmašu dao prinos od 14.375 kilograma po hektaru. Prošle godine bio je i prvi po prinosu zrna u pokusu u tvrtki Anabella d.o.o. Tamo je prinos bio 11.450 kg.

Da scipio iz FAO 430, prema riječima Jelošeka na istom skupu, podnosi i gušće i rjeđe sklopove i kako brzo otpušta vlagu, proizvođači koji se odluče za taj kukuruz imaju znatno manje troškove sušenja. Mario Šulc iz Prespe imao je prinos od 13.611 kg/ha. U Novom Agraru je bio drugi po prinosu zrna sa 13.352 kg/ha. Leonis iz FAO 440 mnogima je poznat jer se radi o starijoj genetici i jako je dobar za silažu i može se reći da je to najjeftinija silaža. U Prilesu je Kristijan Gomez imao 12 i pol tona. Ivica Dovranić iz sela Lijeva Luka u općini Martinska Ves dobio je nešto više od 13 tona kukuruza hibrida Labeli CS koji je namijenjen zrnu i silaži cijele stabljike. Jelošek ga preporuča iz razloga što ima doista veliku zelenu masu, dok za zrno i silažu zrna preporuča u toj FAO grupi Cadixxio kojega je sijao Tomislav Čižmešija u Prelogu i dobio 14 tona po hektaru. Već prije spominjano gospodarstvo Josipa Kneževića iz Gradišta kod Županje je imalo odličan prihod od 12.926 kg kasnog hibrida Gasti CS koji je novi na našem tržištu. Za silažu Jelošek preporuča Asturial. I to i za onu cijele biljke, kao i za silažu zrna. Ivan Kolić ističe da je imao 13 i pol tona toga hibrida u selu Staza.

Sad je pitanje tko što treba. Svoju, i to veoma zanimljivu ponudu ima i francuska sjemenarska kuća Limagrain. Prednost LGAN hibrida je u hranidbenoj kvaliteti silaže - sadržaju škroba i boljoj probavljivosti vlakana. Ovo utječe na konzumiranje veće količine silaže, samim tim i veću proizvodnju mlijeka, kao i samu veću kvalitetu mlijeka i bolje zdravlje krava te na kraju ekonomsku dobit. U prosjeku postoji razlika od dvije jedinice DINAG-a (probavljivost vlakana) između LGAN i vrhunskih konkurentskih hibrida. Međutim, u praksi možemo naći razliku između hibrida koja iznosi i 10%.

Navodimo jedan primjer ekonomske dobiti LGAN hibrida. Proizvodimo, naprimjer, 15 tona DM (suhe tvari) kukuruzne silaže po hektaru. Poznato je da 1% probavljivosti organske tvari povećava energetsku vrijednost jednog kilograma suhe tvari za 0,14 NEL-a (neto energija laktacije). Ovo znači 15.000 kg x 0,14 = 2.100 NEL-a više s jednog hektara. Znamo da za proizvodnju jednog kilograma mlijeka krava treba otprilike 3,14 NEL-a. Znači 2.100 / 3,14 = 670 kg više mlijeka. Kod cijene mlijeka od 0,3 EUR/kg jedan % bolje probavljivosti znači 200 EURA više s jednog hektara.

Ove sezone u Hrvatskoj uveli su čak tri nova LGAN hibrida kukuruza i to: SHANNON (FAO 440), LG 34.90 (FAO 490) i HELEN (FAO 620), a od prije su tu JODIE (FAO 390) i JANETT (FAO 550).

Foto: depositphotos.com, copyright scamp65