Ključna naredna dva tjedna

Lijepo i toplo vrijeme, kojemu je Slavonija izložena u posljednja dva tjedna, poljodjelci koriste kako bi što prije završili proljetnu sjetvu, u koju su, ne treba izgubiti iz vida, ove godine krenuli nešto kasnije zbog iznimno loših vremenskih prilika na početku proljeća. Stoga su ovih dana svi na poljima, a među njima i kooperanti županjske Sladorane koji završavaju sjetvu šećerne repe. Od ukupno ugovorenih oko 9.000 hektara, do sada je tom kulturom zasijano oko 8.000 hektara poljoprivrednog zemišlja i prema svemu sudeći sjetva šećerne repe na sirovinskom području Sladorane do nedjelje bi trebala i završiti.

"Možemo biti više nego zadovoljni. Nakon što je sjetva kasnila zbog čestih kiša i natopljenog tla, lijepo vrijeme išlo nam je na ruku te smo uspjeli sjetvu privesti gotovo samom kraju", kaže Ivo Rešić, rukovoditelj Sirovinske službe u županjskoj Sladorani dodajući kako s obzirom da dio sjetvenih površina neće biti moguće zasijati zbog vode koja još uvijek leži na pojedinim oranicama, u Sladorani računaju da će šećernom repom još zasijati najviše do 500-tinjak hektara. Iako su se neki pribojavali kako su optimalni rokovi za sjetvu šećerne repe prošli, ovogodišnja sjetva, iako nešto kasnija, pokazala je da štete neće biti, ističe Rešić podsjećajući kako je za šećernu repu, od proljeća puno važnije razdoblje ljeta, u kojem se korijen razvija i raste.

Prema njegovom mišljenju za opstojnost šećerne repe ključno je narednih dva tjedna u kojima bi iznikla repa trebala dobiti prvih nekoliko pravih listova. "Trenutačno nam je najveći problem pokorica koja se stvorila nakon prošle kiše, a na nekim površinama primjećena je i pojava repine pipe (Bothynoderes punctiventis), koja u naletu zna u vrlo kratkom vremenu uništiti cijelo polje", napominje taj stručnjak.

Riječ je o štetniku koji prezimljava na prošlogodišnjim repištima kao odrasli kukac, a na površini se pojavljuje kad temperatura tla bude 8-10 ⁰C. Hodanjem prelazi na nova repišta, a u jednom danu može prijeći i nekoliko stotina metara, upozorava Ivo Rešić dodajući kako se protiv repine pipe poljoprivrednici bore insekticidima. Kad temperatura zraka prijeđe 19,5 ⁰C repina pipa počinje letjeti, a masovni let se odvija pri temperaturi većoj od 23⁰C. Pipa je izuzetno proždrljiva pa pri visokim temperaturama (preko 30⁰C) jedna pipa može pojesti čak 143 mm² lista. Srećom, repina pipa je, pored žičnjaka i jedini preostali ozbiljan štetnik na šećernoj repi na ovim našim prostorima za koje je repina pipa i karakterisitčna. Naime, što se više odmiče na zapad toga je štetnika sve manje. Ukoliko međutim, repina pipa bude ipak brža od poljodjelaca i njihove spremnosti da upotrijebe pesticid, nema druge nego presijati cijelo polje.

Autor: Alen Kuns