Kalcizacija suzbija "gola" mjesta na poljima

Pod kalcizacijom tla podrazumijevamo mjeru čiji je cilj smanjenje kiselosti tla i povećanje prinosa. Taj zadatak se postiže unošenjem velike količine vapna u zemljište. Da bi ono moglo adsorbirati kalcijev ion, neophodno je da ovaj spoj bude u topivom obliku. 

Darko Simić, stručnjak za ratarstvo, objašnjava još da se ovom agrotehničkom mjerom popravlja struktura tla, što dovodi do poboljšanja vodno - zračnih osobina i to kako kod teških, tako i kod zemljišta lakog mehaničkog sastava.

Kako odrediti i poboljšati pH vrijednost zemljišta

Kod lakih zemljišta unošenje vapna sprječava stvaranje pokorice, a kod teških dovodi do rastresitosti, što je od značaja ne samo za navedene osobine, već isto tako za ukorjenjivanje usjeva.

Kod teških zemljišta kalcizacijom se produžava interval obrade, što je značajno za tip smonice koje, kao što je poznato, imaju vrlo uzak interval, objašnjava Simić.

Na kiselim tlima najviše stradaju leguminoze

Inače, ovom se mjerom uklanja za većinu biljaka štetna kiselost tla, što omogućava da se na takvoj zemlji mogu uzgajati i one koje ne podnose kiselost, a od koje najviše stradaju leguminoze, zatim pšenica, šećerna repa i većina povrćarskih vrsta. Na slabo i srednje kiselim tlima, ove biljke propadaju pri čemu se po parcelama pojavljuju u oazama 'gola' mjesta dok na jako kiselim tlima uopće ne uspijevaju.

Zapažena je činjenica da unošenje samo mineralnih gnojiva na takvim zemljištima malo pomaže, a kiselost se ne odstranjuje ni unošenjem stajnjaka. Poslije kalcizacije 'gola' ili često nazivana "ćelava" mjesta s takvih terena nestaju, a tla postaju sposobna za uzgoj raznovrsnih usjeva, zaključuje Simić.