Kako uništiti ambroziju

Ovo je vrijeme kada korov ambrozija „caruje“ i stvara probleme za više od 10 posto stanovništva Hrvatske, koji su alergični na pelud ove biljke. U narodu je poznata još pod nazivima partizanka i limunđik. Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike. Nakon sječe šuma proširila se po poljima, a sa sjemenom žitarica i djeteline prenesena je u Europu 1863. godine, dok se u Hrvatskoj prvi put pojavljuje 1941. godine.

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) najbolje raste na sunčanom, nedovoljno obrađenom zemljištu, gdje nema konkurenciju ostalih korova, te je često nalazimo uz staze, ceste, željezničke pruge, uz obale vodenih tokova, zapuštenim dvorištima, vrtovima i u ovo vrijeme na neobrađenim strništima.

Najviše štete čini na okopavinama kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi, krumpiru i u povrtnim kulturama.

U našem okruženju, zavisno od klimatskih uvjeta, niče sredinom travnja, dok cvatnja započinje sredinom srpnja i traje sve do prvih mrazeva. Ova biljka je strahovito otporna i „učinkovita“ u biljnom svijetu. Jedna biljka može stvoriti i do 100 milijuna peludnih zrnaca, te oko 60 tisuća sjemenki, koje mogu preživjeti u tlu i do 30 godina. Oprašivanje je pomoću vjetra, te se polen može raširiti i do nekoliko stotina kilometara. Polen ambrozije je izraziti alergen za čovjeka, a najčešće se manifestira kao alergična upala očiju, alergijska hunjavica i astma. Znaci alergije pokazuju se pojačanim kihanjem, svrbežom nosne šupljine,vodenim iscjetkom iz nosa, pečenje očiju, otekline kapaka i otežano disanje.

Kod nas je i zakonom propisano uništavanje ove biljke. Samo uništavanje može ići u dva smjera, a to je mehaničko i kemijsko. Kad se pojavi kao pojedinačna biljka, najučinkovitije ju je uništiti čupanjem cijele biljke sa korijenom. Tko ima veće površine preporuča se košnja biljaka i to neposredno prije cvatnje i što niže (oko 5 cm od tla). Međutim za velike poljoprivredne površine danas je najučinkovitije obaviti pravovremeno plitko zaoravanje i uništavanje (prašenje strništa). Kemijsko uništavanje bazira se korištenjem herbicida na bazi glifosata ( totalni herbicidi), koji uništavaju cijelu biljku i ne ostavljaju štetne rezidue u tlu.

Ovih dana provode se i brojne aktivnosti različitih udruga širom Hrvatske u borbi protiv ambrozije, koje organiziraju akcije uništavanja, te educiraju stanovništva o štetnosti ambrozije za okoliš i ljude.

Podržimo ih koliko je u našoj moći i nemojmo biti samo nezainteresirani promatrači.

Autor: Ljubomir Duvnjak, dipl. ing. agr.