Kako se kombajniralo prije 77 godina?

Kombajni je stroj za žetvu raznih žitarica. Proces žetve se sastoji iz tri dijela: košenja, vršenja žita, kao i završnog razdvajanja zrna od slame i pljeve. Taj proces se do kraja 19.-og stoljeća manje-više vršio ručno.

Pojavom parnih strojeva je započela mehanizacija žetve. Prvi strojevi su bili stacionarni, što znači da su bili vučeni konjima i pogonjeni parnom mašinom koja je morala posebno biti dovučena. Kasnije su pogon prvih, tada još drvenih vršilica preuzeli traktori.

Rani kombajni na pogon od 16 konja

Prvi kombajn na svijetu je osmislio Hiran Moore 1838. godine, a nekoliko je desetljeća prošlo prije nego je došao u široku uporabu. Rani kombajni su išli na pogon od oko 16 konja, a jedan takav u radu donosimo u videoprilogu ispod teksta. Mjesto radnje je Palouse, davne 1938. Snimatelj filma je Leonard Young sa Sveučilišta Washington State.

Ubrzo nakon ovih scena, pedesetih godina 20. stoljeća se pojavio traktorom vučeni kombajn, da bi ga naslijedio moderni kombajn sa vlastitim pogonom.

Moderni kombajni ujedinjuju sve gore navedene funkcije neophodne za žetvu: košenje, vršenje i prečišćavanje. Njihovom upotrebom se brzina žetve uvišestručila: sa nekoliko kg/h pri ručnom radu do 50 t/h kod modernih strojeva. Osim količine, i kvaliteta žetve igra veliku ulogu u razvoju modernih kombajna. Kvaliteta znači minimiziranje gubitaka i loma zrna, kao i visoka čistoća zrna. Snaga motora modernih kombajna dostiže oko 400 KS. Pogon za vožnju je hidraulički, dok je pogon kosilice i uređaja za prečišćavanje mehanički ostvaren.