• Bob
  • 30.08.2014. 13:45

Kako na najbolji način uzgojiti bob?

Bob je izvorno afro-azijskog podrijetla. Cvjetovi su hermafroditski, biljka je samooplodna. U prirodi ga se više ne nalazi u divljoj formi, poznate su samo kultivirane vrste, a sve više se nastoji ovu kulturu i vratiti na polja.

Foto: depositphotos.com, Izvor
  • 6.732
  • 378
  • 0

Uzgaja se zbog ploda (zrna, graha) koji je vrlo cijenjen u mnogim svjetskim kuhinjama. Veže dušik pa se ponekad uzgaja i kao biljka za zelenu gnojidbu. Jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka, na Mediteranu se koristi u prehrani više od 8.000 godina. Iako je u Hrvatskoj nekada bio značajna mahunarka, sada se uzgaja samo sporadično.

Bob ima raznovrsnu primjenu u kulinarstvu. Uglavnom se koriste sjemenke (zrno, grah) za pripremu variva, juha, priloga, salata i pirea. Mlado lišće može se koristiti sirovo ili se priprema poput špinata. Mahune boba mogu se pripremati kao varivo, ali dok su vrlo mlade, kasnije zrenjem brzo postaju vlaknaste i dobivaju dlačice koje stvaraju neugodan osjet pri konzumiranju. Zrele sjemenke mogu se ispržiti i posoliti poput kikirikija te poslužiti kao grickalice.

Ovisno o sorti i o tome odvajate li kožicu, od kilograma boba u mahunama dobije se 250 - 500 grama zrna. Ako pripremate potpuno mladi bob, tada mu nije potrebno odstraniti opnu zrna. Starenjem kožica postaje tvrđa i gorča pa ju je prije pripreme potrebno odstraniti.

Kako osigurati uzastopne berbe boba?

Bob je vrlo nezahtjevna i otporna biljka. Uspijeva na većini tala, podnosi i teška glinovita tla. Odrasle biljke dobro podnose sušnije periode i vjetar. Preferira sunčani položaj, ali uspijeva i u laganoj polusjeni. Sjeme klija 5-14, ali klijanje se može produžiti i do 20 dana. Sijanje obavljamo krajem zime i u rano proljeće, u veljači i ožujku, čim to vremenski uvjeti dopuste. Budući da je bob otporan na hladnoću i može prezimiti za blaže zime, pojedine sorte moguće je posaditi i u jesen, tako da u proljeće imamo raniju vegetaciju.

Time se značajno smanjuje napad crne uši koja je u proljeće najveći problem pri uzgoju boba. Cvate od travnja do kolovoza, dozrijeva od lipnja do rujna. Ponovljenom sadnjom pojedinih sorti svaka tri tjedna do polovice ljeta, do jeseni možemo osigurati uzastopne berbe mladog ploda. Pri tome treba obratiti pažnju na činjenicu da bob ne podnosi dobro jake vrućine pa ga za ljetni uzgoj treba posaditi na zaklonjenom dijelu vrta.

Različiti zahtjevi za prostorom

Prilikom polaganja sjemena najbolje se je držati uputa proizvođača, pojedine vrste imaju različite zahtjeve za prostorom. Općenito je pravilo za visoke sorte da se sjeme polaže na oko 5 cm dubine, na razmak od 20-tak centimetara s međurednim razmakom 20-25 cm. Sije se u dvorede (dvostruke redove), razmak između pojedinačnih dvoreda ne bi smio biti manji od 50 cm (preporučivo 50-60 cm).

Većina sorti boba zbog visine i težine sklona je polijeganju od vjetra pa im je potreban potporanj. Najednostavnije ga je učvrstiti tako da se u četiri ugla dvoreda u kojem je posađen zabiju kolci i napne četverokut od špage ili žice na jednoj do tri razine. Ukoliko se sadi u jednom redu, dovoljan je po jedan potporanj sa svake strane reda. Bob ne podnosi sušu, za vrijeme sušnih perioda i vrućeg vremena potrebno ga je redovito i obilno zalijevati. Korisno ga je i malčirati.

Kad biljka dostigne visinu od oko jednog metra, otkinite mu vrhove. Najjači napad ušiju je upravo na mladim izbojcima i tako ćete ga djelomično ublažiti. U toku rasta odstranjujte izbojke koji rastu iz stabljike neposredno iznad razine tla. Bob je najbolje brati dok je zrno još mlado, čim se obrisi zrna vide kroz mahunu.

Čubar protiv crnih ušiju

Ono po čemu je bob dobro poznat svakome tko ga je uzgajao su crne uši koje ga vrlo rado i u velikom broju napadaju. Zato je s bobom dobro zajedno saditi čubar - čije prisustvo smanjuje napad ušiju. Ukoliko želite čubrom štititi bob od ušiju, imajte na umu da se bob sadi vrlo rano, a čubar se na otvorenom sije u travnju i vrlo dugo klija. Ako ne sadite bob na velikim površinama, preporučljivo je ranije uzgojiti presadnice čubra kako biste ih već stasale, odmah po prestanku opasnosti od kasnih mrazeva, presadili uz bob.

U miješanoj kulturi dobro se slaže s mrkvom, cvjetačom, repom, krastavcima, zeljem, celerom, kukuruzom i krumpirom. Ne slaže se s lukom i češnjakom koji mu inhibiraju rast. Bob veže dušik, a korijen rahli zemlju. Stare biljke treba odrezati iznad razine tla, a korijen ostaviti u zemlji. U Hrvatskoj se mogu uzgajati samo jedna do dvije sorte. Prilikom izbora sorte trebalo bi obratiti pažnju na namjenu i vrstu uzgoja, pojedine sorte pogodnije su za zamrzavanje, neke imaju niži rast ili su pak otpornije na niske ili visoke temperature. S obzirom da je bob prva mahunarka koja se sije u godini te vrlo brzo raste, plodove možete ubirati već 120 - 150 dana nakon sjetve.

Zrno boba donosi sreću

Cvjetovi su bijele boje sa crnim šarama, a nakon cvatnje razvijaju se mesnate debele mahune koje rastu postupno. Kad narastu do konačne veličine, dužine su oko 30 cm i u sebi mogu imati 4-8 velikih zrna. Kako zore, mahune su isprva mekane, unutar mahune je spužvasto bijelo tkivo u kom zriju sjemenke te postaju tvrđe, a sjemenke mijenjaju boju iz zelene u bijelo-zelenkastu boju. Sjemenke su izrazito velike, a bere se dok su još zelene, po iskustvu ćete naučiti kad je to, uglavnom kad su mahune čvrste i zrna velika. Ako se bere već prezreli – tad je vanjska opna zrna čvrsta, žilava, pa nije tako ukusan. Osim zrna boba, i lišće boba je jestivo. Mlado se lišće može jesti i sirovo i kuhano, pripremljeno kao i špinat.

Od bolesti, bob mogu napasti gljivične bolesti kao što su hrđe (Uromyces viciae-fabae) i pjegavost lišća (Botrytis fabae). A ono po čemu svi poznaju bob jeste – najezda crnih ušiju. Ovo je jedna od najprivlačnijih biljaka za te nametnike i jako ga često napadaju. Grupiraju se na mladim dijelovima biljke, mladim pupoljcima i mladim mahunama i isisavaju sokove iz biljke i tako ju cijelu mogu uništiti.

Nezaobilazno, odmah su tu i mravi koji uzgajaju crne uši jer dobivaju medenu rosu koju uši luče nakon što se dobro najedu biljnih sokova, pa mravi marljivo raspoređuju uši po svim "pogodnim mjestima" na bobu i štite uši od njihovih prirodnih neprijatelja – bubamara. Od stabljike biljke mogu se dobiti vlakna, a spaljene stabljike sadrže dosta kalija i mogu poslužiti za izradu sapuna. Uvriježeno je pučko vjerovanje da zrno boba donosi sreću, onaj tko uvijek nosi sa sobom zrno boba nikada neće ostati bez osnovnih životnih potrepština.

Foto: depositphotos.com, Izvor: www.prirodna-hrana.info


Povezana biljna vrsta

Bob

Bob

Sinonim: - | Engleski naziv: Broad bean | Latinski naziv: Vicia faba L. (partim)

Bob je jednogodišnja biljka razgranjena korijena te ima zeljastu i šuplju stabljiku visine 60 – 80 cm. Cvjetovi su bijele boje sa crnim šarama, a nakon cvatnje razvijaju se... Pročitaj više »

Tagovi

Bob Mahunarke Uzgoj Štetnici Kulinarstvo Hrđa Pjegavost Mravi Crne uši Kulinarstvo Sorte Čubar Branje boba Suša Vjetar Otpornost


Autorica

Renata Dragović

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi