• Pokus agronoma
  • 04.09.2015. 12:00

Kako lucernu održati sedam godina?

Lucerni odgovaraju duboka, plodna i prozračna tla dobre strukture i vodo-zračnih odnosa. Ne uspijeva na kiselim i siromašnim tlima.

  • 642
  • 81
  • 0

Ljetno-jesenski rok za sjetvu lucerne (Medicago sativa L.) ili kako je mnogi zovu kraljica krmnih kultura, traje od 15. kolovoza do 10. rujna. S mnogih područja Hrvatske, pa tako i iz Zlatne doline, gotovo je nestala. Jedino stariji sa sjetom pričaju kako je nekada znala trajati sedam i više godina, pa su je od milja zvali sedmakinja. Danas je mnogi stočari s područja Požeštine žele, no u stvarnosti je minimalno zastupljena u proizvodnji krme na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

O lucerni mnogi stočari pričaju, no malo ih se njome i bavi

"Uglavnom, mnogi su je pokušali sijati, ali iz ovih ili onih razloga nije uspijevala. Ako je ponegdje i uspjela, to je isključivo plod slučajnosti i pogodnosti tla i radi se o izoliranim dijelovima Požeško-slavonske županije, koji prirodno sadrže vapnenac u svom sastavu. Većina stočara i proizvođača mlijeka želi je sijati, pokušavaju, ali su rezultati loši. Tijekom, sada mogu reći, svog višegodišnjeg rada u Savjetodavnoj službi, kroz obilazak brojnih gospodarstava i savjetovanja na terenu, problem koji se događa nakon sjetve lucerne, mogu svesti pod jedan zajednički nazivnik. A to je vrijeme trajanja, odnosno iskorištavanja lucerišta. Jer ili imamo odlično nicanje, odličan sklop, ali kratko trajanje i to je najčešće slučaj kod proljetne sjetve. Ili se dogodi loše nicanje, slab sklop i opet kratko trajanje, ali kod jesenske sjetve", kaže Tomislav Mikel iz Savjetodavne službe.

U razgovoru s poljoprivrednicima doznao je kako je lucerna za njih problematična kultura i da jednostavno kod nas više ne uspijeva. Da ipak nije tako, dokazao je sebi i drugima kroz višegodišnji pokus u kojem je lucerna izdržala sedam godina intenzivne proizvodnje. Stoga svoja iskustva želi podijeliti s poljoprivrednicima.

Kvalitetna zemlja, analiza tla, dobra tehnologija i strpljenje

"Lucerna je kraljica krme pa zahtijeva i takav tretman. Znači, najbolju i najplodniju zemlju te preciznu i kvalitetnu tehnologiju obrade i sjetve. Nije tolerantna na kisela tla, depresije, odnosno mjesta na kojima se prilikom velikih oborina voda može zadržavati više dana ili visok nivo podzemnih voda, kao niti ostatke zemljišnih herbicida. Uz sve navedeno naveo bih i strpljenje poljoprivrednika kao važan faktor. Zašto, pitate se?

Pa ako smo samo u zadnjih 25 godina intenzivne proizvodnje, maksimalno iskorištavali naše oranice, a manje im vraćali kroz stajski gnoj i gnojidbu, a kalcifikaciju nismo ni provodili, ne možemo očekivati da ćemo nakon obavljene analize tla i dodavanja potrebnih količina vapna, NPK gnojiva i stajskog gnoja, tlo u jednoj godini popraviti za sve ono što smo krivo radili 50 godina. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja da lucernu uzgajam duže vrijeme, napravljena je analiza tla te nakon nje gnojidba i kalcifikacija, ali ni tada nije trajala više od dvije, tri godine.

Nakon kukuruza i engleskog ljulja, napokon i uspjeh s lucernom

Odlučio sam biti strpljiv i napraviti baš sve što struka nalaže, a da je u praksi moguće i primjenjivo. Odabrao sam parcelu za koju sam ocijenio da nema visokih podzemnih voda, blagi pad bez depresija i naravno napravio kemijsku analizu koja mi je pokazala da je tlo srednje kiselo, pH 5,5 u KCL-u, siromašno humusom iz čega je proizašla preporuka za kalcifikaciju i gnojidbu", priča agronom Mikel.

Potom je zaorao 1/4 preporučenog materijala za kalcifikaciju (CaCO3-Agrodola) i stajskoga gnoja. Prve godine na parceli je posadio kukuruz kojeg je tretirao kontaktnim herbicidom protiv korova. Nakon skidanja usjeva ponovo je zaorao 2/4 CaCO3 i zasijao engleski ljulj koji je trajao 3,5 godine.

"Kroz te 3,5 godine, u jesen nakon skidanja zadnjeg otkosa, dodavao sam Agrodol po površini, 3/4 od preporučene količine. Tokom zadnje godine ljulja, napravio sam ponovno analizu tla. pH je bio 6,17 u KCL-u, nije bilo idealno, no ipak podnošljivo. U ljeto, nakon skidanja drugoga otkosa ljulja, unajmio sam uslugu podrivanja da razbijem tzv. taban pluga i omogućim bolje vodozračne odnose te budućoj biljci lakše prodiranje korijena u dublje slojeve tla. A znamo da lucerna može pustiti korijen i preko dva metra, samo ako je tlo u dobrom stanju.

Podrivanje na 50 cm i probijanje tabana pluga

Zaorao sam ponovno zreli stajnjak cca. 40 tona po jutru, NPK 0:20:30, dok je ostatak preporučene količine Agrodola 4/4, zatanjuran. Zbog velike suše koja je vladala te godine, nakon oranja i tanjuranja bio sam prisiljen unajmiti i uslugu rotodrljače koju nisam imao, ne bi li što bolje usitnio i poravnao sjetveni sloj. Zatim sam odlučio da još i povaljam parcelu s teškim valjkom prije sjetve, te još jednom nakon nje", priča nam o svojim iskustvima Tomislav Mikel.

Nekad i agronomima dobro dođe savjet kolega

Te jeseni dugo nije bilo kiše, a kada je pala, već je bio početak listopada i postojala je opravdana bojazan da će je uništiti prvi mrazevi, u fazi nicanja prva dva listića, kad je najosjetljivija. U proljeće je došao s kolegom Ivanom Hanom, stručnjakom za ratarstvo, da vide zasijano lucerište. Nije baš bilo lijepo, jer naraslo je puno korova, a lucerne malo.

"Negdje u daljini su se malo nazirali redovi, gdje je korov bio manji, a ja sam se počeo baviti razmišljanjem kako ću je preorati i ponovno posijati kukuruz. No, iskusni kolega me savjetovao da je tretiram herbicidom i da dođemo za 10-ak dana, kako bi odlučiti što dalje. Vjerovali ili ne, ali korov je nestao, a lucerna kao da je uskrsnula. Ma sad znam da je ona ipak bila tamo, samo je bila slaba i od korova nevidljiva", nastavlja agronom Mikel.

I upravo tu stočari najčešće griješe. Jer mladu lucernu pokušavaju ranom košnjom očistiti od korova, a zapravo uništavaju mlado lucerište koje još nije dobro ukorijenjeno, pogotovo ako se radi o proljetnoj sjetvi. Korov je tu u prednosti, jer se oporavlja brže od lucerne, koja se tako mlada konstantnim gaženjem uništava.

Lucerna osigurava novac kroz zelena plaćanja

"I tu počinje priča o njezinoj kvaliteti, dugotrajnosti i na kraju isplativosti. U sušnim godina, bez kapi kiše, na + 40 C, sve u poljima gori i poprima žutu boju, a ona se zeleni i preživljava, te donosi tako kvalitetnu voluminoznu krmu za proizvodnju mlijeka i minimalno šest otkosa godišnje. I trajala je sedam godina", ističe Tomislav Mikel.

Vjeruje da će u ovoj njegovoj priči mnogi ratari pronaći neki od uzroka zašto im lucerna nije uspjela. Manje je važno radi li se o proljetnoj ili jesenskoj sjetvi, sorti i količini sjemena s obzirom na sve nepredvidljiviju klimu, no ako je tlo dovedeno u zdravo i dobro stanje, lucerna će to najbolje pokazati i potvrditi da sa zemljom dobro gospodari. A da se putem zelenih plaćanja za nju dobiva novac, ne trebamo niti podsjećati.


Povezana biljna vrsta

Lucerna

Lucerna

Sinonim: - | Engleski naziv: Lucerne | Latinski naziv: Medicago sativa L.

Lucerna se uzgaja na svim kontinentima, a od europskih zemalja najveći je proizođač Francuska. Za prehranu domaćih životinja može se koristiti u zelenom stanju ispašom i košnjom,... Više [+]

Tagovi

Lucerna Krmna kultura Zlatna dolina Požeština Vapnenac Požeško-slavonska županija Proizvođači mlijeka Savjetodavna služba Tomislav Mikel Lucerište Jesenska sjetva Problematična kultura Sedam godina Kvalitetna zemlja Analiza tla Stajnjak Ka


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.