Juraj Ostoić nadzirao je eko proizvodnju, shvatio da je ona budućnost i ušao u ekološko ratarstvo

Zanimljiv je životni i radni put Novogradiščanina Juraja Ostoića, diplomiranog inženjera agronomije, smjer stočarstvo. Nakon završetka Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 8 godina radio je u Veterinarskoj ambulanti Orubica Veterinarske stanice Nova Gradiška, nakon toga bio je  tehnolog u riječkoj mesnoj industriji Agrorijeka, a onda je godinu dana radio u tvrtki Korina proizvodnja iz Novske kao voditelj mješaonice stočne hrane. Bavio se i novinarskim poslovima, bio je urednik emisije za Selo i poljoprivredu na Radio postaji Nova Gradiška, jednu školsku godinu predavao je u Poljoprivredno-prehrambenoj školi u Požegi.

Godinu dana radio je kao nadzornik u Prvoj ekološkoj stanici Zagreb, a kratko vrijeme i u Požeškoj Koprivnici na farmi za proizvodnju rasplodnih jaja. Dvije godine odradio je kao profesor u Srednjoj školi Bartola Kašića u Grubišnom Polju, posljednje tri godine skrasio se u rodnom gradu i sada je zaposlenik Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe na poslovima stručnog savjetnika za stočarstvo.

Ekološka ratarska proizvodnja

Ovaj stručnjak za stočarstvo upustio se i u poljoprivrednu proizvodnju - 2015. godine osnovao je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i počeo se baviti ekološkom ratarskom proizvodnjom.

"Ideja o tomu u meni je sazrijevala više godina, osobito nakon što sam radio kao nadzornik ekološke poljoprivrede, jer sam shvatio da je ekološka proizvodnja budućnost poljoprivrede. Na početku je naš OPG počeo obrađivati 4 hektara, a u međuvremenu smo povećavali površine i zakupili smo još 68 hektara privatne zemlje, tako da sada radimo 72 hektara. Bavimo se isključivo ratarstvom, u plodoredu imam do 5 kultura - zastupljeni su soja, zob, mačiji repak, lucerna i djetelinsko travne smjese. Nemamo većih problema oko plasmana oko svojih proizvoda“, kaže Ostoić.

Da bi unaprijedilo i proširilo proizvodnju obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Juraja Ostoića javilo se već na prvi natječaj za mjeru 6.3.1. Programa ruralnog razvoja i odobreno im je nepovratnih 15 tisuća eura.

"Na početku bavljenja poljoprivredom to nam je bio dobar vjetar u leđa. Nije to mali novac, teško bi ga izdvojili iz vlastitih izvora ili kredita. Prva polovica sredstava isplaćena nam je nedugo nakon donošenja odluke Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Drugu ratu odobrenog novca morali smo osobno isfinancirati, a po zavšetku ostvarenja poslovnog plana koji je pri kraju Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vratit će nam taj novac. Za tih 15 tisuća eura europskog novca kupili smo malčer, kosu, štriglu, električni pastir na solarnu energiji i dio sjemena za sjetvu."

Novac iz EU dobar vjetar u leđa 

OPG Ostoić planira i dalje razvijati svoje poljoprivredno gospodarstvo, za to vide novu priliku u nekoj od mjera Programa ruralnog razvoja. Kao poljoprivredni stručnjak i savjetnik na terenu naš sugovornik svakodnevno je u kontaktu s puno poljoprivrednika i poljoprivrednih gospodastava kojima treba taj europski europski novac za ubrzaniji razvoj poljoprivrede.

"Ispočetka su mnogi bili skeptični prema Programu ruralnog razvoja, ali kako vrijeme odmiče sve je više zainteresiranih koji se svakodnevno javljaju u našu Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu, raspituju se o uvjetima za natječaje i traže da im pomognemo savjetima. Među njima ima i dosta mladih, što je pozitivno.

U ovome je najbitnija ideja čime se poljoprivrednici žele baviti i na temelju toga poslovni plan, a prema ekonomskoj veličini gospodarstva, javiti se na odgovarajuću mjeru. Svakako treba koristiti mjere Programa ruralnog razvoja, ne treba gubiti nadu. Prvi korak je izračun ekonomske veličine gospodarstva što mogu dobiti u našoj službi", kaže savjetnik Ostoić.

Poljoprivrednicima, osobito mladima, poručuje neka pokušaju proširiti i modernizirati svoja gospodarstva europskim novcem, jer to im ipak može biti veliki vjetar u leđa.  

Foto: Vjekoslav Hudolin