Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište žitarica
  • 16.06.2022. 15:00

Italija će zbog suše proizvesti 15 posto manje pšenice

Riječ je o 6,5 milijardi kilograma manje na ukupnoj površini od 1,71 milijuna hektara obrađenih. Val poskupljenja je krenuo

Foto: Renata Prusina
  • 1.525
  • 504
  • 0

Suša u Italiji je smanjila procjenu uroda pšenice. Očekuje se da će biti manje 15 posto ove, za tu zemlju, važne žitarice. Coldiretti, organizacija poljoprivrednih proizvođača na nacionalnom i europskom nivou, objavila je procjenu na osnovu početka žetve u regiji Puglia gdje su požnjevene prve parcele pod durum pšenicom.

Manji prinosi u svim regijama

Ista situacija je u svim regijama. Pad prinosa od 10 posto očekuje se na sjeveru od Emilie Romagne do Veneta, dok bi za centralne regije pad mogao iznositi između 15 i 20 posto. Na jugu bi on mogao biti još veći, između 15 i 30 posto.

Riječ je o 6,5 milijardi kilograma manje na ukupnoj površini od 1,71 milijuna hektara obrađenih od kojih na durum pšenicu za tjesteninu otpada 1,21 mil. ha, a krušnu za kruh i kekse više od pola milijuna hektara.

Proizvođači su bili opterećeni povećanjem inputa u rasponu više od 170 posto za gnojiva i gotovo 130 posto za dizel gorivo.

U jednom od četiri slučaja troškovi premašuju prihode od durum pšenice koja u Italiji kotira po cijeni od 55 centi po kilogramu, a krušne 45 centi/kg.

Sve je to pokrenulo val poskupljenja i sada se kilogram kruha umjesto za prosječnih 2,7 prodaje za 5,4 eura. Ondje su cijene počele divljati još u ožujku kada smo pisali o rekordnim iznosima za ovu osnovnu namirnicu. 

Cijene kruha bi mogle još više rasti (Foto: Depositphotos/gitanna)

Deficit pšenice

U ovom trenutku se već osjeća deficit kod mnogih sirovina i proizvoda kao što su kruh, keksi, slatkiši i tjestenina.

Slična situacija je i na svjetskom tržištu gdje se procjenjuje da će se globalna proizvodnja ove žitarice za 2022/23. godinu smanjiti na 769 milijuna. Najviše zbog smanjenja u Ukrajini sa procijenjenom količinom od 19,4 milijuna tona, što je oko 40 posto manje od 33 milijuna tona koje su očekivane.

Rusija je prvi svjetski izvoznik

Prema Coldirettijevoj analizi najnovijih podataka Međunarodnog vijeća za žitarice (IGC) ističu da je u Rusiji porasla procjena žetve ove ratarske kulture za 2,6 posto i dostigla 84,7 milijuna. Oko polovive namijenjeno je izvozu (39 milijuna tona).

Trenutna situacija može narušiti svjetsku geopolitičku ravnotežu jer zemlje poput Egipta, Turske, Bangladeša i Irana kupuju više od 60 posto svoje pšenice od Rusije i Ukrajine, ali i Libanon, Tunis, Jemen te Libija i Pakistan u velikoj mjeri ovise o zalihama iz dvije zemlje.

EU i žitarice

Ova talijanska organizacija navodi da u Europskoj uniji razina samodostatnosti proizvodnje varira, a Europska komisija naglašava važnost ulaganja u poljoprivredu kako bi se smanjila ovisnost o uvozu i ucjeni hranom.

U svom priopćenju pišu kako je Italija posebno primorana uvoziti poljoprivredne sirovine. Tvrde kako su naknade farmerima niske, a pored toga, u posljednjih deset godina bilježe gubitak jednog od deset polja.

Naglašavaju da je neophodno intervenirati kako bi se obuzdali skupi energetski i proizvodni troškovi, kako trenutnim intervencijama za spas kompanija tako i za planiranje budućnosti nacionalnog poljoprivrednog sustava. 


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Italija Pšenica Manje pšenice Žetva pšenice Coldiretti Durum pšenica Krušna pšenica


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.