Pretraga tekstova
Ovih dana na poljima se mogu vidjeti traktori s razbacivačima gnojiva koji bacaju NPK jer ga nisu unijeli u jesen prilikom sjetve pšenice. Može li se uopće takvo gnojivo u ovim zimskim mjesecima apsorbirati, pojasnila je prof. dr. sc. Irena Jug.
Nemali broj poljoprivrednika kod sjetve pšenice u jesen nije obavio i gnojidbu NPK gnojivima stoga su odlučili odraditi je u siječnju i veljači formulacijom 15-15-15.
Nakon nekoliko vaših upita ima li to uopće smisla, je li to razbacivanje gnojiva, novaca, ali i vremena, može li se uopće takvo gnojivo u ovim zimskim mjesecima apsorbirati, pojašnjenje je pružila prof. dr. sc. Irena Jug s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
"Moje mišljenje je kako se količina fosfora i kalija trebala dodati u jesen pri osnovnoj/predsjetvenoj obradi tla jer se tada ovi makroelementi unose u tlo, do dubine ukorijenjivanja, što omogućuje povoljno ukorijenjivanje pšenice", naglasila je.
Dodala je kako dodavanje NPK gnojiva sada, tijekom siječnja i veljače, nije preporučljivo, jer će fosfor i kalij gotovo u potpunosti ostati na površini tla, a potreban dušik će se ionako dodati u busanju odnosno u 1. prihrani s kojom nikako ne treba požuriti.
"Pšenica akumulira nitrate kada je temperatura 0 Celzijevih stupnjeva ili viša te za razliku od fosfora i kalija dušik ne može stvarati trajne rezerve u tlu, a mineralizacija tijekom zime je izrazito mala odnosno gotovo je nema", kaže Jug te poručuje da povećan sadržaj nitrata u tlu u ranom porastu pšenice može biti i štetan ukoliko biljke nisu razvile dovoljnu nadzemnu masu.
Inače, s prvom prihranom kreće se u trenutku proljetnog kretanja vegetacije odnosno kada se dnevne temperature ustale na 10ºC jer tada započinje brži porast nadzemne mase.
Ona se obavlja u fazi početka busanja kada pšenica obično ima razvijena 3-4 lista. Njena važnost je formiranje većeg broja izboja u busu iz kojih će se razviti produktivne vlati. Tu se preporuča dodati 40-60 kg/ha čistog dušika odnosno 150-220 kg/ha KAN-a.
Važno je napomenuti da je preuranjena prva dušična prihrana ozimih žitarica neprihvatljiva iz ekonomskih i ekoloških razloga i to zbog gubitka nitratnog dušika iz zone korijena ispiranjem.
Zaključak je, dakle, da se prihrana NPK gnojivima odnosno fosforom i kalijem sada ne preporuča zbog njihovog neznatnog premještanja u dubinu pa hranjiva ostaju na površini, a ne u zoni korijenja, a za postizanje visokih prinosa potrebna je izbalansirana ishrana.
Tagovi
Gnojidba pšenice Prihrana pšenice Irena Jug 15-15-15 NPK gnojivo KAN
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Kažu da smo u fazi br 2 😄
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Zeleno Srce
prije 3 tjedna
za dušik znači 3 lt Azotohelpa-60 kg dušika iz zraka i 0,5 lt u prihrana na hektar,te Grundfix za dostupnost fosfora i kalija.