Pretraga tekstova
U posljednja dva mjeseca, inspekcije su otkrile veliku količinu ilegalno posijane GM soje u Srbiji. Koliko je zapravo "zaraženih" polja i što rade inspekcije?
Kazne za prekršaje pri sjetvi GM soje za poljoprivrednike u Srbiji iznose od 30.000 do 50.000 dinara (što je od 1.800 do 3.100 kuna), dok kompanije plaćaju kazne od 500.000 do tri milijuna dinara (što je od 30 tisuća do 190 tisuća kuna).
Nelegalan uzgoj genetski modificirane soje postaje unosan posao u Srbiji jer su kazne, kako kažu, preblage. Fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivrede u posljednja dva mjeseca obavila je 1.728 kontrola njiva pod sojom u srijemskom, zapadnobačkom, južnobačkom i mačvanskom kraju, a od 48 uzoraka čak 47 se pokazalo pozitivno na GMO. Najviše je nelegalne soje pronađeno u mačvanskom okrugu gdje je pregledano 196 njiva i u 25 slučajeva pronađene su nepravilnosti.
Pri brojnim kontrolama 2013. godine, utvrdili su da je 12% soje proizvedene u Hrvatskoj GMO pozitivno. Iz Ministarstva poljoprivrede odmah su reagirali šturim priopćenjem, navodeći da njihove inspekcije u protekle četiri godine nisu utvrdile prisutnost GMO soje u Hrvatskoj.
Tek nakon nekoliko dana čuli smo i drugu stranu priče. Ministar Jakovina je rekao da je riječ o izoliranim slučajevima nelegalne proizvodnje. Poljoprivrednici su kupili sjeme koje nije certificirano na području Hrvatske, već je certificirano u zemljama regije (pritom se mislilo na BiH).
Možda sve bolji odnosi s SAD-om podrazumijevaju i uvođenje Monsanto sjemena na naše tržište, pa makar i u nekakvoj formi ilegale. Za sada. Začudo, nitko nije zbog toga prijavljen? Zar nakon više stotina ilegalnih slučajeva inspekcije nisu službeno reagirale? Što je sa zaštitnom ulogom države?
Inspekcije su primjerice, u nekim daleko sitnijim slučajevima itekako revne. "Moramo imati dozvole i rješenja, prijavu u registar poljoprivrednika, prijavu o prodaji voća i povrća, prijavu za poticaj u poljoprivrednoj agenciji, rješenje o tehničkim uvjetima, rješenje o sanitarnim uvjetima, rješenje o upisniku, a na mjestu gdje prodajemo moramo imati i kopiju kartice poljoprivrednog gospodarstva i istaknuto radno vrijeme i cijenu proizvoda. Dok se nas rešeta, što je sa GM kulturama koje uvode bez našeg znanja na vlastitu zemlju?", tvrde poljoprivrednici.
GMO na hrvatskim poljima može imati katastrofalne učinke. Otkad su Argentinci prije 15 godina dozvolili masovnu GMO-proizvodnju, pojavnost raka povećana je za četiri puta, neplodnost se otela kontroli, a rađanje bolesne djece postalo je uobičajeno. Jesmo li na sličnom putu?
Povezana biljna vrsta
Autorica
Ivana Nađ
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno . Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #pr... Više [+]
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno .
Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #priroda
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Kod mene te crne, pčele drvarice dolaze i na lavandu https://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_p%C4%8Dela_drvarica Bučne su skoro kao stršljeni. Ali su Više [+] potpuno bezopasne. Jučer je bilo smiješno jer su na taj jedan cvijet krenula dva bumbara i ta pčela, pa su se sudarali u zraku, jedva sam ih uspjela uslikati.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ja sam bio jučer u obilasku, ima svega od oprašivaća, kod mene je tek sada počelo da se polagano gdje koji otvara, kako se koji otvori u cvat bumbari Više [+] su odmah tu. Ali nemogu uhvatiti onoga crnoga kojega sam prošle godine vidio po prvi puta u životu.
đorđe patković
prije 10 godina
ponavljam opet , zašto da mi budemo žrtve , tj jedemo gotovo isključivo jeftiniju GMO soju preko uvezene sačme i stočne hrane a na njivama uzgajamo GMO free soju da bi neko na izvozu iste ostvario profit - pošteno bi bilo ako smo GMO free da naša soja ostaje kod nas i da se smije uvoziti samo skuplja GMO free sačma
Srećko Biro
prije 10 godina
U takve velke stvari ne smije se dirati,jedino nas male seljake mogu p----i do mile volje