Ikić: Hrvatska mora jačati preradu, tada će cijena žitarica biti viša

U Rugvici nadomak Zagreba održan je središnji Dan polja BC strnih žitarica. Vrhunska agronomska struka, dvjestotinjak poslovnih partnera, predstavnici institucija i medija, svi su oni proveli prijepodne na pokusnim poljima Bc Instituta.

Bilo je tu i susreta starih prijatelja, glazbe, dobre hrane i na koncu nagradno nogometno raspucavanje, ali najviše vremena poljoprivrednici su proveli ispitujući agronomske stručnjake o novim proizvodima. Pozdravnu riječ gostima i partnerima iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i dalekog Kazahstana uputio je predsjednik Uprave dr. sc. Ivica Ikić.

"Za ovaj Dan polja iskoristio bih riječ festival jer je ovo svojevrsna proslava i prilika na kojoj možemo prezentirati rezultate našeg dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada, pa tako i dvije nove sorte ozime pšenice", rekao je i istaknuo skori veliki jubilej.

130 godina kontinuiranog poslovanja

Naime, sljedeće godine slave 130 godina kontinuiranog poslovanja i 80 godina rada na oplemenjivanju.

"U tom periodu stvorene su stotine kultivara. To je naš mali doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Puno je tvrtki danas prisutno na tržištu sjemena, ali mi ostajemo jedinstveni jer smo jedina privatna tvrtka u široj regiji koja se bavi i oplemenjivanjem i sjemenarstvom“, poručio je predsjednik Uprave.

Osim što Bc Institut izbacuje novitete na tržište, uključili su se u projekt očuvanja domaće germplazme, te se ponose budućim istraživačkim i razvojnim projektom dr. sc. Marka Maričevića na oplemenjivanju kukuruza za kojega je prije dva tjedna stigla svečana odluka o dodjeli bespovratnih sredstava.

Naglasili su da je, iako su vremena izazovna, tržište stabilno i upravo ga proširuju zasijavši 250 ha sjemenske proizvodnje kukuruza u Kazahstanu.

Sjetva certificiranog sjemena je najbolja garancija

Direktor sektora sjemenarstva, dipl. ing. Kristijan Puškarić uz dosadašnji je program strnih žitarica i najraširenije sorte ozimih pšenica BC Opsesiju i BC Anicu, te generaciju novijih koje se već polako probijaju na tržište BC Mistiku i BC Legiju, najavio i jedan posve novi val sorata vrijednih pažnje - BC Iluzija i BC Forma.

I ponuda ostalih ozimih žitarica je više nego raznolika. Kod ječma - 4 sorte, tritikala - dvije te BC Goran koji je već godinama sinonim za pšenoraž i noviji BC Trenk.

"Pažnju posebno skrećem na BC Trenk, sortu pšenoraži nešto ranije vegetacije. Kod zobi smo jedina domaća tvrtka s vlastitom originalnom kreacijom ozime zobi BC Elza. Na kraju, naša tvrtka nudi jedan raritet, famozni pir koji je nekad imao puno veću važnost, ali možda opet postane komercijalno aktualan“, istaknuo je.

Prema njegovom mišljenju, ponuda treba prvo biti originalna, a sorta nastala u glavi nekog od BC oplemenjivača, mora biti domaća, odnosno proizvedena lokalno uz poznato porijeklo. Kao treće, mora se isticati kvalitetom. "To je jedino što nas može održati na tržištu i zato naglašavam, odlučite se za certificirano sjeme jer iza potvrde o izvornosti, sljedivosti i kvaliteti stoji nešto čvrsto za što se možete uhvatiti, a vašoj će proizvodnji donijeti boljitak i sigurnost“, poručio je Puškarić.

Favoriti na poljima

Dr. sc. Bruno Rajković oplemenjivač ozimog ječma istaknuo je da je višeredni ječam BC Favorit na poljima pravi favorit već godinama, dok je višeredni BC Srećko prilagodljiva sorta ranije vegetacije i otporna na polijeganje te ga preporučuje onima koji žele biti sigurni.

"BC Gospodar dvoredni je ječam, srednje rane vegetacije pa se u prijašnjim godinama s izrazito visokim temperaturama pokazao koristan jer ga se moglo ranije skinuti s polja. Imamo i BC Gospodar tretiran Indigom. BC Vedran je dvoredni ječam, a za razliku od BC Gospodara sorta je nešto kasnije vegetacije, pa je dobar u situacijama gdje ima dosta vlage te kada se tijekom klasanja pojavljuju mrazevi“, opisao je.

BC Elza, zob je koju od milja nazivaju svojom ledenom kraljicom, te je iznimno otporna na niske temperature i na polijeganja. Dok je BC Vigor, ozimi pir, s visokim sadržajem proteina, i značajnim potencijalom za segment prehrambene industrije.

"Žetva će kroz koji dan, želimo svima da bude uspješna što god sijali, a naravno, mi smo najsretniji kada sijete BC", poručio je.

Bolje iskorištavanje dušika u tlu

Predstojnik Zavoda za strne žitarice dr. sc. Marko Maričević, predstavivši najnovije sorte pšenice objasnio je zašto je početna ideja o željenim sortnim karakteristikama ključna.

"Moramo znati što želimo postići - dobar prinos, kvalitetu, usvajanje dušika ili slično i na taj način postavljamo pokuse. Nakon što od ideje i križanja prođe najmanje 6 godina, pokrižano potomstvo mora steći stabilnost, i kada dobijemo nešto ujednačeno i stabilno, onda to moramo testirati. Službeni pokusi za registraciju onda traju još 2 godine i tek tada možemo izaći na tržište“, pojasnio je dugogodišnji proces.

Naveo je i da je kod stvaranja ozimih pšenica BC Iluzije i BC Forme, osnovna ideja i cilj selekcije bilo bolje iskorištavanje postojećeg dušika iz tla. BC Forma je predstavnik ranije vegetacije, a BC Iluzija kasnije i njih dvije su se pokazale najboljima u pokusu među 50 različitih kandidata.

"Što se tiče brojčanih vrijednosti, mi ne znamo početno stanje i dodane količine dušika u tlu kod svakog poljoprivrednika, ali nam je cilj bio da se postojeći dušik u tlu najbolje iskoristi. I to smo postigli“, zaključio je.

Stvaranje strnih žitarica namijenjenih proizvodnji biomase

Na tržištu su stručnjaci Bc Instituta uočili potrebu za stvaranjem strnih žitarica namijenjenih proizvodnji biomase. Započeli su radovi na selekciji takve pšenoraži i uskoro će ponosno predstaviti svoju novu pšenoraž, možda budućeg naziva BC Biogas.

"Pšenoraž daje najviše biomase, vidi se iz velike vegetativne mase, i to nam je bio cilj. Testirali smo je kroz određene pokuse, analizirali u Njemačkoj i kvaliteta te biomase bila je odlična.“, rekao je Maričević.

Bc Institut predstavio novitete u strnim žitaricama

Dodao je da su se malo bojali vlakana, ali količina šećera je bila dobra pa će je u budućnosti moći ponuditi. "Jer, sve sorte strnih žitarica koje se dosad koriste za biomasu bile su selekcionirane primarno za proizvodnju zrna, a mi smo cilj selekcije usmjerili upravo ka biomasi", naveo je.

Novije je uvijek bolje!

Kukuruz, je prema riječima dr. sc. Mirka Jukića, predstojnika Zavoda za kukuruz Bc Instituta, u ovoj vegetacijskoj sezoni 2026. započeo dobro, uz kvalitetne uvjete za sjetvu i nicanje. Vlage je bilo dovoljno i priprema tla je bila kvalitetna.

"Za sada smo ostvarili dobre sklopove pa ćemo vidjeti. No, mi našim poljoprivrednicima uvijek preporučujemo, probajte nešto novo. Novo je uvijek bolje jer je rađeno i kreirano u ovim uvjetima klimatskih promjena i sušnih uvjeta i samim time je tolerantnije.“

Dr. sc. Jukić uvijek će preporučiti hibrid Bozon iz FAO grupe 350 i uvjeren je da će i ove sezone on biti najrodniji hibrid na 50-ak BC pokusnih polja.

"Testiran je ne samo u Hrvatskoj, nego i u Mađarskoj i u Bosni i Hercegovini. To je hibrid koji do sada nije pokazao niti jednu manu, s odlično razvijenim korijenskim sustavom, visokom i čvrstom stabljikom otpornom na lom, sa srednje položenim klipom od 16 redova zrna u tipu zubana, te koji daje odlične rezultate ne samo u dobrim godinama, nego i u godinama s izrazito visokim temperaturama i nedostatkom kiše“, opisao je.

Možemo se pohvaliti mladim poljoprivrednicima

I ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, Mladen Fruk dijete je sa zagorskog sela i kod njih se od pamtivijeka, prisjeća se, sijao BC408B i uvijek je davao dobre prinose. Došao je pružiti podršku Bc Institutu u ime Ministarstva.

"U natječaju za intervenciju 73.10 koji se nakon duljeg vremena opet objavljuje, bit će prostora i za sjemenare. Imali su oni i poseban natječaj iz programa ruralnog razvoja te se nadam da su povukli sredstva, pogotovo za doradu i preradu", rekao je.

Dodao je da se usprkos demografskim i očitim klimatskim promjenama koje nam ne idu na ruku, možemo pohvaliti s mladim poljoprivrednicima.

"U gornjoj smo granici među ostalim članicama EU, imamo natječaje za mlade poljoprivrednike, natječaj za izravna plaćanja i investicije i ja se nadam da je tu budućnost hrvatske poljoprivrede“, istaknuo je.

Mladen Fruk naveo je i da je Ministarstvo svjesno da veliki broj poljoprivrednika priželjkuje jačanje prerađivačkih kapaciteta, posebno za soju koju sada uvozimo prerađenu. "Bilo je najava iz Ministarstva da će se pokrenuti natječaji financirani iz državnog proračuna za preradbene kapacitete za preradu žitarica“, podsjetio je.

Zadovoljstvo proizvođača

Sortama i hibridima zagrebačkog Instituta zadovoljni su i sami proizvođači. Stjepan Jagušt iz Igrišća u Zagorju svoj je OPG, kaže, osnovao među prvima, a na Dane polja dolazi redovito te je ovaj put donio svoj urod za pokazati.

"Na oko 14 hektara sijem kukuruz, pšenicu i soju koja mi nije uspjela prošle godine, a mislim da neće niti ove, tako da budem radi plodoreda ječam zasijao. Da uz to ne kombajniram uslužno ne bi mi se više isplatilo niti sijati i prodavati žitarice na veliko, al' kaj kad sam bedak kaj volim delati“, nasmijao se.

Otkrio nam je da sije BC Mistiku i BC Ljepoticu za koje kaže da su vrhunske. S ječmom mu je problem plasman, a za kukuruz se nažalost pobrinu divlje svinje.

Štefo Ovanin iz Novog Farkašića na Kupi, rekao nam je da ima posijan BC-ov tritikal, pšenicu, zob i ječam, ali također - problem s divljim svinjama.

Nekad je hranio 50-ak svinja, no sada drže samo 9 za svoje potrebe. "Imam i 66 godina i umjetni kuk. Još malo mogu raditi, ali…“, dodao je i istaknuo ponosno sinove koje je život odveo u Petrinju.

"Počeli su se baviti proizvodnjom bučinog ulja i OPG Ovanin Kristijan je nedavno osvojio zlato za svoje ulje u Varaždinu na međunarodnom natjecanju", s ponosom je rekao dodajući da je pohvalno je što Grad Petrinja financira trgovinu Kuća zdrave hrane, gdje i ova obitelj može plasirati svoja ulja.

"Žele oni svojim rukama raditi i zaraditi nešto, ali tako nešto postaje sve teže", zaključio je.

Moramo zadržati domaći oplemenjivački program

Prilično izazovna vremena, tako bi predsjednik Uprave Bc Instituta opisao prilike u kojima danas posluju. "Aktualna tržišna događanja, klimatske promjene kojima se stalno moramo prilagođavati. Ipak, veselimo se vidjeti partnere i prijatelje te im predstaviti rezultate višegodišnjeg rada i novitete u oplemenjivanju“, poručio je Ikić.

BC Iluzija i BC Forma uskoro će probijati svoj put na tržištu, ali proći će još nekoliko godina da bi se proizvele veće količine sjemena.

"Mukotrpan je to posao. Od naše genetike i same ideje i križanja dvaju roditelja treba proći puno godina da bi došli do ove situacije i priznavanja nove sorte. Materijal mora biti uniforman, stabilan, a to je zahtjevan rad“, dodao je.

Sve novo što proizvedu, naglašava, mora biti različito, inovativno i bolje od postojećeg. Ono što je na kraju potvrda ispravnosti timskog truda i rada jest odluka proizvođača da kupi i posije njihovo sjeme.

"Kod žitarica uistinu treba ići na sorte prilagođene i adaptabilne na naše uvjete i ja preferiram domaće sjeme. Zato se trudimo zadržati hrvatsko oplemenjivanje i zato je bitno da Ministarstvo što prije ozakoni najavljeni program potpore sjetve certificiranog sjemena. To bi onda bio jedan od dobrih primjera očuvanja domaćeg oplemenjivanja ozimih strnih žitarica“, uvjeren je predsjednik Uprave.

Hrvatska mora jačati preradbene kapacitete

Dr. sc. Ikić problematizira naš vanjsko-trgovinski deficit koji dostiže rekordne vrijednosti i ugrožava našu prehrambenu neovisnost. Bitno je, kaže, strateški se kao država odrediti prema domaćoj proizvodnji jer izvozimo primarni proizvod, a uvozimo gotovu prerađevinu i netko vani zarađuje na toj dodanoj vrijednosti umjesto nas.

"Rješenje hrvatske poljoprivrede je dodana vrijednost, jer Hrvatska mora jačati vlastite prehrambene i preradbene kapacitete. Tada će prodajna cijena moći biti viša, a proizvođač će znati kome prodaje svoj proizvod", poručio je.

Kao primjer je iznio Osječko-baranjsku županiju koja ima program potpore i razvoja mlinova. Oni su, rekao je, odvojili sredstva i žele staviti u funkciju mlinove koji su prestali raditi. Na taj će način potaknuti mlinare da što više melju i prerađuju žitarice.

"A onda i lokalna uprava i samouprava moraju razvijati samostalno nekakve dodatne programe potpore jer će pojedini poljoprivrednici teško opstati samo s prodajom primarnog proizvoda", zaključio je prvi čovjek Bc Instituta.

Više o sortama i hibridima možete doznati na nekom od niže navedenih kontakata.