Tvrtka Bc Institut prezentirala je u Klisi kod Osijeka prinose već dobro poznatih, ali i nove sorte soje. O kojoj sorti i kojim količinama se radi?
"Ovaj pokus soje nismo planirali vršiti. U pravilu, mi domaćinu ne zadajemo gnojidbu, već ju on sam radi onako kako smatra da je najbolje. Tako je kod svih naših kultura. Nemamo princip da nekome naložimo da netko uloži u 300, 400, 500 kilograma gnojiva po hektaru. To se pokazalo jako dobro. I što vrijedi da forsiramo neku gnojidbu koju ljudi neće primjenjivati. Tako je i ovdje u Klisi. Ovdje je bila sa staništa agrotehnike za soju izuzetno slaba gnojidba. Znači po 100 kg 15-15-15 i 100 kilograma KAN-a po jutru", rekao je Đuro Lukić, voditelj marketinga Bc Instituta.
To je kao da uopće niste ni gnojili, dodao je. I bez obzira na tu činjenicu, ostvareni su odlični rezultati i s takvom gnojidbom kod nove sorte Amma izvagali su 4,5 tone po hektaru. A i druge sorte su bile jako blizu četiri tone. Pa čak i Buga koja je najranija sorta dala je 3,8 tona po hektaru. Kasnije sorte više su stradale od toplinskog efekta od najranije sorte Buge, rekao je Lukić, dok je Dmitar Šormaz, vlasnik parcele i provoditelj pokusa, rekao kako je prezadovoljan i da je u dobiti s ovim rezultatima kada se podvuče koliko je uopće i uloženo u ovu soju.
Prilikom sjetve je dodano 170 k/ha NPK 15:15:15, a kod kultivacije još 170 kg/ha KAN-a.
Jako blizu četiri tone bile su Ascasubi, Bahia i Pedro. Ova zadnja, sorta indeterminiranog tipa rasta, pogodna je za ranu sjetvu kao glavni usjev i kao naknadni, dobro podnosi gušći sklop, imala je 11,9 posto vlage i 3.967 kilograma po hektaru, a Bahia 3.869 kilograma po hektaru i vlage 12,9%. Bahia je sorta indeterminiranog tipa rasta, vrhunski prinos daje i uz raniju zrelost. Pogodna je za sjetvu unutar redova i sekundarnu žetvu. Ascasubi je dala 3.984 kilograma po hektaru s 12,7% vlage u zrnu. Sorta je indeterminiranog tipa rasta, predstavlja odličnu kombinacijom potencijalnog prinosa i otpornosti na razne proizvodne uvjete, pogodna za sjetvu unutar redova. Zlata je imala 2,928 kilograma po hektaru i 12,5% vlage.
Bilo je još mjerenja posljednjih dana, a stigli su i podaci o rezultatima u proizvodnji. Primjerice, na OPG-u Subotić u Nijemcima Ascasubi je ima 5,5 tona po hektaru, a na OPZ Otok 5,3 koliko je na istom vaganju imao i Pedro. Isti Pedro je kod Subotića imao pak pet tona, dok je u Viljevu kod Donjeg Miholjca na imanju OPG Vincetić izvagano 5,2 tone po jednom hektaru. U tvrtki Lumaprom d.o.o. kod Nove Gradiške, gdje nije bio pokus već proizvodnja, soje Bc Instituta na 60 hektara imale su prinos u prosjeku 5,1 tonu.
Bc Institut nema vlastite oplemenjivačke programe na stvaranju sorata soje. Već desetak godina radi se intenzivno na sjemenarstvu soje s orijentacijom na rane i srednje rane sorte (00, 0, 0-I). Proizvodni program umnožavanja sjemena je u suradnji s Agronomskim fakultetom - Zagreb i S.I.S., Società Italiana Sementi. Sve sorte stvorene su klasičnim metodama selekcije bez manipulacije genima.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Dugoselska 7, Rugvica,
10370 Dugo Selo,
Hrvatska
tel: +385 (0)1 2781-510,
e-mail: bc-uprava@bc-institut.hr
web: http://www.bc-institut.hr/