Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biljka budućnosti
  • 29.11.2015. 11:00

I sve više podravskih ratara proizvodi sirak

Sirak se upotrebljava kao hrana za stoku, ali i kao energent za biopostrojenja. Slovenija ga ne može dovoljno proizvesti, pa ga uvozi iz Hrvatske.

I sve više podravskih ratara proizvodi sirak
Foto: Gemini 2.5 Flash

Dragutin Čižmak iz podravskoga mjesta Đelekovca, ovih je dana završio siliranje sirka, kulture koje na ovdašnjim poljima još nema puno. I on ga je, kaže, prvi put, onako probno, zasijao prošle godine. S obzirom da je bio zadovoljan urodom i pronašao kupca, ove godine ga je kao postrnu kulturu zasijao na čak 200 hektara.

"Sirak je odličan kao druga kultura. Ja sam ga sijao, nakon što smo s polja maknuli uljanu repicu, tamo početkom srpnja. Što se siliranja tiče, prvi mrazevi su bili brži od nas, pa je biljka na onim posljednjim parcelama, malo polegla i izgubila zelenu boju. No sve u svemu i ovoga sam puta zadovoljan", ističe Čižmak.

Otporan na bolesti

Ne smeta mu suša, nije sklon bolestima, a potražnja je još uvijek veća od ponude!

Sa uzgojem sirka, nema puno problema, jer odlično podnosi sušu i ne traži jako kvalitetnu zemlju.

"Posijao sam ga na laganija tla. I prihranio s malo Kana. Znači kod sirka se ne troši novac na zaštitna sredstva, a to puno znači, kad su u pitanju velike površine. Mnogi me pitaju, baš kao i vi, koliko je njegova proizvodnja isplativa? Odgovoram da je sve isplativije nego držati zemlju praznu, nakon što požanjete glavnu kulturu", priča nam Dragutin Čižmak.

Slovenija ima bioelektrane, ali ne i prostora za sirak

Ova se poljoprivredna kultura može koristiti i za prehranu stoke i kao energent u bioelektranama. S obzirom da naš sugovornik ne drži stoku, već se bavi isključivo ratarstvom, ovaj s podravskih polja, bit će prodan slovenskoj tvrtki Keter Organica i završiti u jednoj tamošnjoj bioelektrani.

Slovenija sirak uvozi iz RH!

"Slovenija je po pitanju bioelektrana daleko ispred nas. No njima nedostaje obradivog zemljišta i samim tim mogućnosti za uzgoj velikih količina ovakvih kultura. Stoga ga uvoze i od nas. O cijeni pregovaramo ovih dana, no ponavljam, sve je bolje nego držati zemlju praznu. S obzirom da sam ga sijao u raznim dijelovima Podravine, ovisno o zemlji, urod je između 30 i 50 tona po hektaru. Naravno moramo uračunati sjeme, mineralno gnojivo i gorivo, no računica je pozitivna i sijat ću ga i slijedeće godine", kaže Dragutin.

Pogodan i kao glavna i kao postrna kultura

Prije transporta u Sloveniju, a nakon siliranja, sirak se određeno vrijeme drži na otvorenom. Nagažen je traktorima i čeka fermentaciju. Jer tada dobiva na kvaliteti. Siliranje se obavlja silažnim kombajnom s adekvatnim adapter hederom. Za sjetvu je, pak najbolje, koristiti pneumetske sijačice za kukuruz ili šećernu repu.

Osim kao postrna, sirak se može sijati i kao glavna kultura i upravo takav daje najbolje prinose, jer zbog sposobnosti regeneracije, možete računati na dva otkosa. Proizvodnja ove biljke posebno se preporučuje na područjima na kojima postoje problemi s biljnim bolestima, štetnicima kao što su kukuruzna zlatica i kukuruzni moljac te na kojima poljoprivrednici imaju štete od divljači, primjerice, divljih svinja. Iako ga se u Hrvatskoj još ne proizvodi puno, najviše se uroda koristi kao stočna hrana, dok ga manji dio ratara, kao i Dragutin Čižmak, prodaju kao sirovinu za bio-plinska postrojenja odnosno za proizvodnju energije.


Povezana biljna vrsta

Uljana repica

Uljana repica

Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)

Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 %  i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Više [+]

Fotoprilog


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojen oglas

KLUB

#RuralFoto #životinje
Pas Otto na farmi OPG-a