Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biljka budućnosti
  • 29.11.2015. 11:00

I sve više podravskih ratara proizvodi sirak

Sirak se upotrebljava kao hrana za stoku, ali i kao energent za biopostrojenja. Slovenija ga ne može dovoljno proizvesti, pa ga uvozi iz Hrvatske.

  • 1.460
  • 192
  • 0

Dragutin Čižmak iz podravskoga mjesta Đelekovca, ovih je dana završio siliranje sirka, kulture koje na ovdašnjim poljima još nema puno. I on ga je, kaže, prvi put, onako probno, zasijao prošle godine. S obzirom da je bio zadovoljan urodom i pronašao kupca, ove godine ga je kao postrnu kulturu zasijao na čak 200 hektara.

"Sirak je odličan kao druga kultura. Ja sam ga sijao, nakon što smo s polja maknuli uljanu repicu, tamo početkom srpnja. Što se siliranja tiče, prvi mrazevi su bili brži od nas, pa je biljka na onim posljednjim parcelama, malo polegla i izgubila zelenu boju. No sve u svemu i ovoga sam puta zadovoljan", ističe Čižmak.

Otporan na bolesti

Ne smeta mu suša, nije sklon bolestima, a potražnja je još uvijek veća od ponude!

Sa uzgojem sirka, nema puno problema, jer odlično podnosi sušu i ne traži jako kvalitetnu zemlju.

"Posijao sam ga na laganija tla. I prihranio s malo Kana. Znači kod sirka se ne troši novac na zaštitna sredstva, a to puno znači, kad su u pitanju velike površine. Mnogi me pitaju, baš kao i vi, koliko je njegova proizvodnja isplativa? Odgovoram da je sve isplativije nego držati zemlju praznu, nakon što požanjete glavnu kulturu", priča nam Dragutin Čižmak.

Slovenija ima bioelektrane, ali ne i prostora za sirak

Ova se poljoprivredna kultura može koristiti i za prehranu stoke i kao energent u bioelektranama. S obzirom da naš sugovornik ne drži stoku, već se bavi isključivo ratarstvom, ovaj s podravskih polja, bit će prodan slovenskoj tvrtki Keter Organica i završiti u jednoj tamošnjoj bioelektrani.

Slovenija sirak uvozi iz RH!

"Slovenija je po pitanju bioelektrana daleko ispred nas. No njima nedostaje obradivog zemljišta i samim tim mogućnosti za uzgoj velikih količina ovakvih kultura. Stoga ga uvoze i od nas. O cijeni pregovaramo ovih dana, no ponavljam, sve je bolje nego držati zemlju praznu. S obzirom da sam ga sijao u raznim dijelovima Podravine, ovisno o zemlji, urod je između 30 i 50 tona po hektaru. Naravno moramo uračunati sjeme, mineralno gnojivo i gorivo, no računica je pozitivna i sijat ću ga i slijedeće godine", kaže Dragutin.

Pogodan i kao glavna i kao postrna kultura

Prije transporta u Sloveniju, a nakon siliranja, sirak se određeno vrijeme drži na otvorenom. Nagažen je traktorima i čeka fermentaciju. Jer tada dobiva na kvaliteti. Siliranje se obavlja silažnim kombajnom s adekvatnim adapter hederom. Za sjetvu je, pak najbolje, koristiti pneumetske sijačice za kukuruz ili šećernu repu.

Osim kao postrna, sirak se može sijati i kao glavna kultura i upravo takav daje najbolje prinose, jer zbog sposobnosti regeneracije, možete računati na dva otkosa. Proizvodnja ove biljke posebno se preporučuje na područjima na kojima postoje problemi s biljnim bolestima, štetnicima kao što su kukuruzna zlatica i kukuruzni moljac te na kojima poljoprivrednici imaju štete od divljači, primjerice, divljih svinja. Iako ga se u Hrvatskoj još ne proizvodi puno, najviše se uroda koristi kao stočna hrana, dok ga manji dio ratara, kao i Dragutin Čižmak, prodaju kao sirovinu za bio-plinska postrojenja odnosno za proizvodnju energije.


Povezana biljna vrsta

Uljana repica

Uljana repica

Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)

Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 %  i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Dragutin Čižmak Đelekovec Siliranje Sirak Postrna kultura Uljana repica Mrazevi Suša Kvalitetna zemlja Laganija tla Kan Zaštitna sredstva Isplativost Bioelektrane Slovenija Keter Organica Podravina Sjeme Mineralno gnojivo Gorivo Poziti


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Rezidba voćki / Ljetna rezidba

Kada je pravo vrijeme za rezidbu voćki i kako se ona obavlja? Govorimo o ljetnoj rezidbi voćki, a s obzirom na to da je ljetna rezidba voćaka predviđena 5.8, 6.8, 16.8. i...

Više [+]