Proizvođačke organizacije bile bi vlasnici silosa ukupnog kapaciteta 250.000 tona, a cilj je poljoprivrednicima omogućiti veću pregovaračku snagu i prodaju pšenice kada su tržišni uvjeti povoljniji
Hrvatska poljoprivredna komora predstavila je na 33. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu prijedlog novog modela proizvodnje i otkupa pšenice. Radni dokument "Poljoprivreda 2050: Vizija hrvatske poljoprivrede - pšenica kao prvi veliki primjer“ predviđa izgradnju pet silosa u pet slavonskih županija, čiji bi vlasnici bile proizvođačke organizacije.
Model je predstavljen u petak, 11. rujna, a cilj je, ističu iz HPK, proizvođačima omogućiti veću pregovaračku snagu, skladištenje vlastite pšenice i prodaju u trenutku kada su tržišni uvjeti povoljniji.
"Nakon žetve poljoprivrednik često mora brzo prodati pšenicu jer mu treba novac. Tada je njegova pregovaračka pozicija najslabija, a upravo je to nešto što HPK želi da se promijeni. Ne želimo da država određuje cijenu pšenice, nego da poljoprivrednik dobije mogućnost da sam odlučuje kada će i kome prodati svoju pšenicu“, istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Željko Mihelić.
Model su uz Mihelića predstavili predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Ivan Valentić i zamjenik predsjednika Odbora Ivica Baranašić. Predviđena je izgradnja silosa u Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Svaki bi imao kapacitet od 50.000 tona, odnosno ukupno bi bilo osigurano 250.000 tona skladišnog prostora. Izgradnja u drugim županijama također bi bila moguća ako za to postoji potreba i odgovarajući proizvodni kapaciteti.
"Ne želimo samo graditi silose, nego novu tržišnu snagu hrvatskih poljoprivrednika. Silos bi bio u vlasništvu proizvođačke organizacije koja mora dokazati da njezini članovi mogu osigurati najmanje 50 % kapaciteta silosa iz vlastite proizvodnje da bi mogla sudjelovati u projektu. Kod silosa od 50.000 tona to znači najmanje 25.000 tona pšenice članova. Uz prosječan prinos od 6,25 tona po hektaru to je oko 4.000 hektara. To znači da silos nije nečija tuđa infrastruktura, već infrastruktura proizvođača“, objasnio je Ivan Valentić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK.
Iz HPK ističu kako pojedinačni poljoprivrednik, neovisno o veličini gospodarstva, nema pregovaračku snagu kakvu može imati nekoliko tisuća hektara zajedno. Proizvođačka organizacija, osim skladištenja, trebala bi omogućiti i zajedničku nabavu repromaterijala.
"Proizvođačka organizacija ne treba samo čuvati pšenicu, nego članovima omogućiti jeftiniju proizvodnju. Za oko 4.000 hektara može se zajednički nabavljati sjeme, mineralno gnojivo, sredstva za zaštitu bilja, plavi dizel i drugi repromaterijal. Velika količina omogućuje pregovaranje s više dobavljača o cijeni i uvjetima, čime se smanjuje trošak proizvodnje. Cilj je da proizvođaču ostane više novca po hektaru“, kazao je Ivica Baranašić, zamjenik predsjednika Odbora.
Prema predloženom modelu, 65 % vrijednosti silosa financiralo bi se kroz odgovarajuće mjere ruralnog razvoja, 15 % kroz predloženi HBOR-ov financijski model s mogućim otpisom dijela glavnice, a 20 % osigurala bi sama proizvođačka organizacija.
Predlaže se da proizvođači budu vlasnici silosa, a poslovanje vodi profesionalni menadžment zadužen za nabavu, skladištenje, financiranje, logistiku, prodaju i izvoz. Takav bi sustav omogućio skladištenje pšenice, korištenje uskladištene robe za kreditiranje, izbjegavanje prisilne prodaje nakon žetve te pristup većem broju kupaca i izvoznim tržištima.
Prijedlog uključuje i financiranje putem skladišnice do devet mjeseci te sufinanciranje dijela kamate kroz de minimis potpore. Razrada tih modela tek slijedi u suradnji s financijskim institucijama i nadležnim tijelima.
"Pšenica je prvi veliki primjer, a ista se logika dugoročno može primijeniti i na druge sektore u kojima proizvođači imaju problem s nabavom, skladištenjem, financiranjem i prodajom. Cilj je da poljoprivrednik ne bude samo proizvođač sirovine, nego da ima vlasništvo, organizaciju, informacije, financiranje i pristup tržištu. Tako može proizvoditi danas, skladištiti sutra i prodati kada mu je poslovno najpovoljnije. Bez obzira obrađuju li 50 ili 500 hektara, poljoprivrednici moraju postati subjekti koji odlučuju, a ne najslabija karika u lancu. Vizija je dugoročna, a prvi korak počinje danas“, dodao je Mihelić.
Iz Komore naglašavaju da je riječ o podlozi za javnu raspravu, a ne gotovim investicijskim projektima. Nakon rasprave za svaki bi se centar trebali definirati proizvodna baza, lokacija, logistika, kapacitet, investicijska vrijednost, vlasnički model, izvori financiranja i poslovna održivost, s ciljem da proizvođači imaju veću kontrolu nad proizvodnjom, skladištenjem i plasmanom pšenice.
Tekst realiziran u sklopu serijala Agronews - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tagovi
Autor
Američko izvješće uzdrmalo tržište žitarica: Cijene kukuruza snažno pale
Požeo rekordnih 5,3 t/ha uljane repice, sad ju je posijao na 55 hektara
Vlajčić obećao - suša neće utjecati na isplatu potpora za dvije intervencije
Poljo-nova postala ekskluzivni zastupnik brenda Sampo, bili smo na prezentaciji rada kombajna
Mihalić: Pšenicu nek sije tko hoće, ja ju križam za sva vremena!
Kako pomoći usjevima da lakše podnesu stresne uvjete?
Suša pojela urod: Klimatske promjene hrvatske ratare već stoje milijune eura
Traže se čuvari starih sorti lucerne i pšenice - prijavite se!
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+]
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Koliko ROJSOVACA ima ne riješenu državnu zemlju putem zakupa ; Pranjić , Brošić itd ! Pa ako im to GRUPE JAME , što će im silosi ! A za moje potrebe , dovoljan je TURSKI AMBAR , kapaciteta 6 tona , ni toliko u BRDSKOJ SLAVONIJI MALI OPG NISU MOGLI PROIZVESTI !
Podravec
prije 1 mjesec
Gospodine Maliću, pomozite zagovornicima i protivnicima ovog prijedloga analizom na kojoj količini pšenice bi se poljoprivrednicima isplatilo udruživanje uzimajući u obzir uštede u nabavi i veće prihode u prodaji kao i dodatne troškove upravljanja. Bumo videli da li je ideja potpuni promašaj ili razuvjerite nevjerne Tome i pokažete da je ovo dobra mjera koju treba provesti.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Nisam siguran je li g.Mihelić ufuran u zapadnjački poduzetnički duh kojemu je glavna mantra tzv "slobodno tržište",ili je baš zbog takvih stavova prepoznat od strane politike i krupnog kapitala te instruiran na čelo HPK.Uglavnom po njemu se svi sadašnji problemi trebaju riješavati u budućnosti,a kako dotle preživjetj niti jednog slova od dotičnog gospodina.Priča o navodnjavanju je stara barem 10-15godina i ne dotiče se malih seljaka ,jer većina ima neokrupljene čestice.Sada ide otkrivanje tople vode sa silosima na osnovu županijskih proizvođačkih organizacija koje nigdje ne postoje.Svi ti prijedlozi nemaju realnu osnovu,jer nisu zadovoljeni nikakvi osnovni početni uvjeti za njihovu realizaciju,ali dobro dođu kao spin da se neŝto pokušava i skrene pozornost javnosti sa postojećih problema u vidu nereguliranih uvjeta koje koristi krupni kapital uz prešutni blagoslov politike.To je tzv mađioniĉarski trik odvraćanja pozornosti kako bi nam stvorili privid iluzije i prebacili lopticu odgovornosti na same seljake koji su po g.Miheliću osuđeni na propsat,a buduĉnost je u korporativnoj poljoprivredi.Tako je barem ovdje nekada komentirao...
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Imam POPIS Slavonije iz 1702 za moje selo u brdskoj Slavoniji ! Od tih popisa pa do POPISA RH 2021 SVE JE POZNATO ! POPIS 2021 JE ODLIČAN ; 195 izumrlih sela , 597 sa manje od 10 stanovnika ! Pravilnik ministra je ODLIČAN , 200 000 ha BEZ poticaja i VEĆINA IZ ARKOD 31. 12. 2027 ako USTAVNI sud ne UKINE dio Pravilnika ! Zakon za državnu zemlju je ODLIČAN za OPG , potvrde na 1 godinu , SRPSKO - hrvatski zakon o nasljeđivanju SUPER , DVOSTRUKA Austrijska evidencije zemlje , ODLIČNA , 556 općina i gradova , pa to je malo , toliko NEMAMO ni farmi ovaca ! SILOS za GROBARE hrvatske poljoprivrede , trebao bi biti dostatnog kapaciteta !
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Kako više ljudi da shvate da je najmanji problem u poljoprivrednim proizvođačima. Najveći problem poljoprivredne proizvodnje je naš državni aparat. Bez reforme ministarstva poljoprivrede,apprrr-a,HAPIH-a,poljoprivredno-savjetodavne službe,HPK-a,gruntovnice,katastra te jedinica lokalne samouprave(općine i županije) nema razvoja poljoprivredne proizvodnje. Bez jasnih pravila i zakona koji se provode i poštivaju te bez strateškog planiranja nema ni budučnosti. Jebenih silosa da budem prost ima i previše u RH,neki su poluprazni a neki se koriste za odlaganje uvezenog opasnog otpada.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Ovo što se predlaže već postoji. Naime postoje zakonske osnove za organizaciju Proizvođačke organizacije. Proizvodačku organizaciju osnivaju zainteresirani subjekti koji ispunjavaju cilj rada iste , a oni zainteresirani jer smatraju da oni mogu ostvariti svoje ciljeve. Već godinama ne postoje prepreke za ostvarivanje ovakvih organozacija. Zašto one nisu saživjele u ratarstvu , dobro.pitanje. Naravno da je teško udružiti ratare sa 5 do 10 he psenice..oni će vjerojatno imati male koristi od udruživanja , jer pšenica je niskobuđetna roba..treba je znatna količina da bih bila značajna korist. No , proizvođači od 50 he nadalje sigurno bih imali benifite. Ali netreba netko.pozivati poduzetnike u poljoprivrrdi da se udružuju , oni to moraju osjetiti sami kad imaju interes za ovakvim organizacijama...jer kad nekoga gurate u nešto što on ne razumje , teško da će biti zadovoljni. Opčenito gledano , skladištenje robe u posljednje vrijeme pokazalo se kao dobitak , jer žitarice i uljarice u prolječe imaju višu cijenu . Narabmvno.postavlja se pitanje da li ta uskladištena pšenica bih dobila na vrijednosti da se centralizira i mlin koji to može pretvoriti u brašno i dr proizvode od psenice...kada bih bilo tržište i za taj dio..tada ovakva udruživanja dobivaju na težini. Nadamo se da će nešto biti od ovih prijedloga da se u praksi vidi funkcioniranje ovakvih organizacija u ratarstvu.
Podravec
prije 1 mjesec
Ključno pitanje je kome ti silosi trebaju. U našim okvirima veliki su već uložili u vlastite skladišne kapacitete, a srednji i mali time mogu ostvariti samo minimalne uštede dok se s druge strane izlažu višestrukim rizicima krivih odluka na koje ne mogu utjecati. Nije mi jasno kako će ove mjere podržati eksperti iz HUP-a koji su pšenicu proglasili najvećim zlom hrvatske poljoprivrefe.
slobodan rajić
prije 1 mjesec
MIhelić ima skoro 65 godina, pred penzijom, kakve on može predlagati planove za budućnost bilo koga u Hrvatskoj poljoprivredi.I ovi prijedlozi su njemu napisani, samo ih je trebao pročitati. Nema od toga ništa kad 75 % financira EU, nije ničije ili je svačije, profesionalni podobni menadžment , opet će netko krasti.....standardno.
Podravec
prije 1 mjesec
Koja bedastoća, pa prema kome ćemo mi povećati pregovaračku snagu u prodaji kad ju prodajemo na svjetsko tržište, a udjel nam je na nivou statističke greške? Prvi put čujem da rješenje problema može biti u povećanju skladišnih kapaciteta kojih i sada inamo previše. Pametnome dosta. Kako smo sposobni, još nam i dobro ide.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
mali , bili su osnovali nekoliko proizvođačkih organizacija , i tu su dobivali pomoć za rad ! ROJSOVCI koji imaju veće državne površine U ZAKUPU , upozorio sam na GRUPE koje će im JAMITI TE POVRŠINE , OPRAVDANO ! Pa ROJSOVCI ratari , nemaju ni pileta ni praseta !
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Nudim Miheliću TURSKI SILOS , zvan ambar ! Pa ako se nastave SUŠE neće nam ništa trebati ! A ROJSOVCI koji nisu riješili državnu zemlju , ostati će bez nje jer GRUPE imaju SILOSE !
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Jako puno nepoznanica u samoj ideji.Prvo u svakoj županiji bi bilo bolje izgraditi dva silosa po 25 000 tona ,jer je recimo Brodsko -posavska županija rastegnuta uz Savu,pa je nekom silos udaljen 100 km.Kako prevesti robu,ako znamo da u jeku žetve su kamioni često nedostupni,a traktorom je predaleko?Svaka županija ima već sagrađene betonske silose velikog kapaciteta koji su najbolji za skladištenje,ali neki nisu u funkciji.Recimo u Slav. Brodu su silosi u vlasništvu Granolija,a znamo kako oni posluju i silosi su praktički godinama prazni i zapušteni bez ozbiljnog remonta od kako su ih preuzeli.Meni nije jasno kako će proizvođačke organizacije sudjelovati u projektu kada niti ne postoje.Tko će ih osnovati?