Pretraga tekstova
Promjenjive vremenske prilike su pogodovale pojavi ove bolesti. Zato izbjegavajte sjetvu ozime pšenice poslije repe, ali i sjetvu repe na parcelama pored kojih se uzgajaju pšenica, kukuruz ili krumpir
Gumoznost, gumoza ili stolbur šećerne repe je bolest koja je na području balkanskih zemalja prisutna od ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća. Njena pojava je pripisivana abiotičkim faktorima, pogotovo promjenjivim vremenskim prilikama.
Bolest je ostala sporadično prisutna u cijeloj regiji i povezivana je sa sušnim sezonama. Posljednjih godina se ponovo aktivirala, a infekcije se šire na sjever Europe gdje se poljoprivrednici po prvi put susreću s njenim posljedicama.
Izaziva je stolbur fitoplazma Candidatus Phytoplasma solani, prokariotski organizam kojeg prenose cikade. Pojava patogena je vezana za godine s promjenjivim vremenskim prilikama. Na zaraženim korjenovima šećerne repe dolazi do promjene u strukturi, postaje gumasta, što otežava preradu. Sadržaj šećera je manji, repe su manje, deformirane. Što duže ostaju na njivi, više su izloženi djelovanju uzročnika truleži, što usporava vađenje. Na nekim biljkama ili sortama nema vidljivih simptoma.
Prvi simptomi infekcije su vidljivi u formi žutila listova. Do žućenja prvo dolazi na obodu parcele, a najviše ako graniči s parcelom na kojoj su zasijani pšenica ili kukuruz. Razlog tome je prisustvo cikada na ovim usjevima. Upravo su one odgovorne za širenje fitoplazme.
U drugoj polovini kolovoza dolazi do intenzivnog propadanja lisne mase i pojave gumoznog korijenovog vrha, dok je ostatak korijena još uvijek tvrd. U rujnu se broj zaraženih repa povećava, kao i broj trulih.
U zaštiti je veoma važno suzbijanje cikada. Sada, u jesen, su na listovima repe prisutne perjaste nimfe cikada. Zbog toga je potrebno izbjegavati sjetvu ozime pšenice poslije repe, ali i sjetvu repe na parcelama pored kojih se uzgajaju pšenica, kukuruz ili krumpir.
Veliki problem su vremenske prilike koje posljednjih godina pogoduju širenju cikada. Toplije zime su im omogućile da povećaju brojnost populacije i da se šire na sjever. Očekuje se da će u budućnosti njihova brojnost predstavljati uzrok epidemije ove bolesti.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.