• Divlji sirak
  • 08.01.2022. 09:00

Greške u suzbijanju rezistentnog divljeg sirka i potencijalna rješenja

Brzina stvaranja rezistentnih biotipova korova ovisi o nizu faktora kao što su količina i učestalost primjene herbicida, kao i primjena agrotehničkih mjera.

Foto: Dimitrije Jovanović (ilustracija)
  • 760
  • 50
  • 1

Pored svih nepovoljnih prilika koje su pogodile poljoprivrednu proizvodnju u proteklom periodu, jedna od značajnijih koja će sve više mijenjati način obrade zemljišta jest rezistentnost korova na grupe herbicida s određenim mehanizmom djelovanja. Prva i najčešća vrsta koja se izdvaja je divlji sirak (Sorghum halepense). 

Na lokalitetima na kojima dominira uzgoj kukuruza u monokulturi ili smanjenom plodoredu, uz forsiranje post‐em tretmana herbicidima s istim mehanizmom djelovanja kao i poddoziranje preparata i smanjena obrada, divlji sirak iz rizoma je često dominantan korov. Svi navedeni faktori utječu na pojavu otpornosti, ne samo kod ovog već i niza drugih korova.

"Poljoprivredni proizvođači se često, svjesni činjenice da je rotacija herbicida važna, trude primjenjivati različite aktivne tvari, pa primjerice, zamjenjuju preparate na bazi nikosulfurona, rimsulfurona i foramsulfurona, nesvjesni činjenice da sve tri aktivne tvari ipak pripadaju istoj grupi sulfonilureja i imaju isti mehanizam djelovanja, što je idealna situacija za pojavu rezistentnosti", napominje docentica s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Milena Popov.

Suzbijanje kombinacijom svih raspoloživih mjera 

Sirak bi trebalo suzbijati kombinacijom svih raspoloživih mjera: preventivnih, mehaničkih, agrotehničkih i kemijskih. Poštivanje plodoreda s obaveznim uključivanjem usjeva gustog sklopa kao što su pšenica, lucerna i slično, koje u značajnoj mjeri reduciraju njegovu brojnost. Duboko oranje je najefikasnija mera za uništavanje rizoma koji se rotacijom zemlje djelomično izbacuju na površinu gdje se suše ili smrzavaju i propadaju, a djelomično zaoravaju u dublje slojeve gdje također gube moć regeneracije.

No, herbicidi svakako najuspješnije uklanjaju ovaj uporni korov s njiva. 

"Nedostatak padalina naročito u periodu vegetacije kada su one najpotrebnije je problem s kojim se suočavamo duži niz godina, pa i desetljeća, međutim rezistentnost korova je tiho ušla na naše parcele i za razliku od sušnih godina koje se ponavljaju u različitom intenzitetu, to je problem koji će se javljati svake godine na sve većim površinama", navodi i ratar Jan Bačur.

Prema njegovim riječima sirak koji nije podlegao kemijskim tretmanima se najprije pojavio na parcelama zasijanim kukuruzom prije pet do šest godina, a onda i suncokretom tri godine kasnije. Kako priča Bačur, prilikom tretmana često su koristili preparate na bazi nikosulfurona, koji su im davali dobre rezultate prethodnih godina, međutim u posljednje vrijeme nakon tretmana spomenuta biljka samo stane u porastu i nakon tjedan do dva se oporavi i nastavi s rastom. To su prvi znakovi po kojima je donio zaključke da se radi o otpornosti. Ovaj problem pričinjava velike štete u proizvodnji, koje se ogledaju najviše u povećanim troškovima za gorivo i većoj količini herbicidnih preparata.

Dugoročno smanjenje divljeg sirka

Kao jedno od rješenja koje im je od početka bilo prihvatljivo je povećati broj međuredne kultivacije, koje prakticiraju od samog nicanja, pa do posljednjeg trenutka ulaska u usjev. Ultra rano kultiviranje je na njegovim parcelama postala sad već redovna agrotehnička mjera, kada kukuruz ima tri lista. Nakon toga s prvom pojavom korova, pogotovo sirka, slijede naizmjenično kemijski tretmani i tri do četiri međuredne kultivacije. Ovisno od godine kultiviranje se izvodi i do pet puta, što je na ovolikoj površini teško izvesti u kratkom vremenskom periodu.

Plan mu je da zasad proizvodnju nastavi na ovakav način i ako se ne pronađe neki novi mehanizam djelovanja herbicida na ovaj rezistentan korov ono će se svake godine primjenjivati na njegovim parcelama, koliki god broj ponavljanja bude potreban, bez obzira na visoku cijenu dizelskog goriva. Upoznat je Bačur i s novim tehnologijama u suzbijanju nepoželjnog bilja i čini mu se zanimljivim tretman spaljivanjem, pa ako se bude komercijalizirao neki takav stroj on, a vjeruje da će i drugi ratari s ovim problemom, biti zainteresirani za usvajanje te metode.

"Budući da se sve više promovira reducirana obrada i No-till sjetva te izostanak dubokog oranja, koje predstavlja jednu od najznačajnijih agrotehničkih mjera koje ima ulogu u dugoročnom smanjenju populacije divljeg sirka, ono itekako ide na ruku opstanku rizoma ove korovske vrste na njivi, što trebaju imati u vidu pogotovo veliki poljoprivredni proizvođači koji obrađuju značajnu površinu zemlje", zaključuje Milena Popov.


Tagovi

Jan Bačur Milena Popov Divlji sirak Korov Rezistentnost Usjevi kukuruza Herbicidi


Autor

Dimitrije Jovanović

Više [+]

Student master studija u poljoprivredi. U poljoprivredi se vodi načelom da uspješna proizvodnja ovisi kako od teorijskog znanja tako i od dobre poljoprivredne prakse.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Umjesto snijega, prekriva ju pretoplo siječanjsko sunce.
Pšenica 2021/2022