Gotovo 10 posto više površine pod ozimom pšenicom - kako stoje druge ratarske kulture?

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je priopćenje o stanju jesenske sjetve na dan 10. studenoga 2025. godine, prema kojem je u Hrvatskoj zabilježen rast zasijanih površina pod najvažnijim ratarskim kulturama.

U usporedbi s 2024., ukupne površine zasijane u jesenskoj sjetvi povećane su za 7,5 posto, što potvrđuje jači interes proizvođača za ozime usjeve.

Prema podacima DZS-a, površina zasijana žitaricama u 2025. godini povećala se za 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći rast bilježi ozima pšenica, dok je sjetva ozimog ječma smanjena.

Ozima pšenica u porastu, ječam u padu

Najzastupljenija kultura u jesenskoj sjetvi i dalje je ozima pšenica, čija se zasijana površina povećala za 9,7 posto u odnosu na 2024. godinu. DZS navodi kako u strukturi ukupno zasijanih žitarica sudjeluje s čak 68,5 posto, čime potvrđuje status ključne ratarske kulture u Hrvatskoj.

S druge strane, površina zasijana ozimim ječmom smanjila se za 8,8 posto, no on je i dalje druga najvažnija kultura u strukturi zasijanih žitarica, s udjelom od 22,4 posto. Podaci se odnose na meku i tvrdu ozimu pšenicu, i to i merkantilnu i sjemensku proizvodnju.

Jesenska sjetva 2025: Ozime kulture u fokusu, uljana repica se vraća na slavonska polja

Osim žitarica, DZS bilježi i značajan rast sjetve uljane repice, koja je sve prisutnija u hrvatskoj ratarskoj proizvodnji. Površina zasijana ovom kulturom u 2025. godini povećana je za oko osam tisuća hektara, a u ukupnoj jesenskoj sjetvi sudjeluje s 10,1 posto.

U usporedbi s prethodnom godinom, ostvarila je snažan rast te se sve više nameće kao važna uljarica u proizvodnom planu poljoprivrednika.

Prema tabličnom prikazu DZS-a, ukupna površina zasijana žitaricama povećala se s 240 tisuća hektara u 2024. na 258 tisuća hektara u 2025. godini. To potvrđuje trend povećanja jesenske proizvodnje, što se može povezati s tržišnim očekivanjima, cijenama žitarica te prilagodbom proizvođača klimatskim i agrotehničkim uvjetima.

Povećanje sjetve signal optimizma u ratarstvu

Istovremeno, ozimi ječam smanjen je s 57 tisuća hektara na 52 tisuće hektara, dok je uljana repica zabilježila rast s 18 tisuća hektara na 26 tisuća hektara, što predstavlja povećanje od čak 44,4 posto.

Rast ukupnih zasijanih površina u jesenskoj sjetvi, posebno pod pšenicom i uljanom repicom, pokazuje da ratarska proizvodnja i dalje ostaje temelj domaće poljoprivrede. Unatoč izazovima poput visokih troškova proizvodnje i klimatskih rizika, povećanje sjetve može se tumačiti kao znak optimizma i prilagodbe proizvođača tržišnim okolnostima.

Čeka nas nestašica gnojiva i veliki rast cijena - upozorava HPK

DZS-ovo priopćenje potvrđuje da će pšenica i dalje biti dominantna kultura hrvatskog ratarstva, dok se uljana repica sve snažnije pozicionira kao važna kultura u jesenskoj proizvodnji. Podaci se odnose na stanje zasijanih površina na dan 10. studenoga 2025. godine, a detaljniji rezultati proizvodnje i prinosa očekuju se nakon završetka vegetacijske sezone.