• Petrokemija
  • 19.06.2019. 13:30
  • Sisačko-moslavačka, Kutina

Gnojidba postrnih usjeva mineralnim gnojivima

Uskoro slijedi žetva ozimih kultura. Nakon njihovog skidanja ne bi trebali ostaviti tlo bez pokrovnih usjeva koji predstavljaju korisne čuvare prirodnih resursa i tako indirektno povećaju profit poljoprivredne proizvodnje.

Foto: depositphotos.com/Leonid_Eremeychuk
  • 1.120
  • 122
  • 0

Brojne su prednosti uzgoja postrnih kultura, primjerice ekonomičnije korištenje tla, naročito važno za gospodarstva koja ne raspolažu s dovoljno proizvodnih površina, zatim zaštita tla od isušivanja i erozije, obogaćivanje tla svježom organskom tvari, sprečavanje prekomjerne zakorovljenosti i dr.

Agrotehničke mjere u funkciji očuvanja vlage tla

Koju kulturu izabrati za postrni uzgoj, ovisi prvenstveno o potrebama samog gospodarstva, a uzgajani postrni usjevi mogu se koristiti kao hrana, krma, pčelinja paša, za zelenu gnojidbu i proizvodnju bioenergije. Vlaga, koja je često nedostatna u početnim stadijima rasta usjeva, je ograničavajući faktor kod uzgoja postrnih usjeva. Iz tog razloga sve agrotehničke mjere moraju biti u funkciji očuvanja vlage tla te se zato odmah nakon žetve ozimih žitarica provodi obrada tla i priprema za sjetvu postrnog usjeva.

Zbog nedostatka vlage u tlu veći su gubici u periodu do nicanja kulture pa se sije nešto veća količina sjemena od one u povoljnim uvjetima proizvodnje. Radi boljeg kontakta sjemena s česticama tla bilo bi dobro tlo nakon sjetve povaljati rebrastim valjkom. To se osobito odnosi na sitnosjemene kulture kakva je krmna repica.

U postrnoj sjetvi se u pravilu koriste manje količine mineralnog gnojiva jer je dio hraniva ostao na raspolaganju iza ozime kulture. Osim toga i pristupačnost hraniva je smanjena zbog rjeđih i slabijih oborina u tom razdoblju tako da obilna gnojidba nema svrhe kad se gnojivo ne može iskoristiti. Pored toga kod uzgoja postrnih usjeva nije prioritetan prinos pa je i to razlog skromnije gnojidbe.

Neizostavna gnojidba dušičnim gnojivima

Skromna gnojidba se odnosi na neizostavnu gnojidbu dušičnim gnojivima prije sjetve kako bi se postrnom usjevu osiguralo 40-60 kg/ha dušika (N) za početni rast i razvoj i tako spriječila pojava dušične depresije uslijed "borbe za hranu" između mikroorganizama u tlu i uzgajane postrne kulture. Dušik je nužan naročito kada postrni usjev dolazi na površinu na kojoj je predkultura bila žitarica, koja ostavlja veliku masu organskih ostataka. Iz Petrokemije poručuju kako su najbolji izbor za ovu namjenu UREU ili UAN primjenjeni po žetvenim ostacima. 

Foto: Pixabay/TheDigitalArtist

UAN je tekuće mineralno gnojivo, koje ne isparava i teško se ispire iz tla ili lista. To je bistra i bezbojna tekućina čija zapremina od 100 l sadrži 40 kg dušika. Dušik u UAN-u nalazi se u sva tri oblika: amidni, amonijski i nitratni. Primjenjuje se bez razrjeđivanja s vodom u količini 100-150 l/ha. 

UREA je najčešće korišteno gnojivo za ovu namjenu. Sadrži najviše dušika u usporedbi s ostalim dušičnim gnojivima, te se stoga primjenjuje u nešto manjoj količini po jedinici površine. Dobar je izvor dušika uz uvjet da se u najkraćem roku od primjene unese u tlo. Potrebna količina za gnojidbu postrnih usjeva je 100-130 kg/ha.

Mogu se, osim ova dva dušična gnojiva, koristiti i dušično sumporna gnojiva ASN i PETROKEMIJas. Oni uz dušik u svom sastavu imaju i određeni postotak sumpora, a njihove dobre strane su to što se brzo tope i povećavaju energiju klijanja. Količina koja se može primjeniti u predsjetvenoj pripremi tla za postrne usjeve je 150-250 kg/ha. 

Moguće je, ukoliko tako pokaže kemijska analiza tla, osim navedenih dušičnih gnojiva u predsjetvenoj gnojidbi koristiti i NPK formulacije.


Tagovi

Žetva Ozime kulture Mineralna gnojiva Petrokemija Postrne kulture


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi