Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš

Na pokusnom polju Jelenščak u Potoku kod Popovače održano je predstavljanje rezultata dugogodišnjeg istraživanja pod nazivom "Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš", kojeg zajednički provode Petrokemija d.d. iz Kutine i Agronomski fakultet iz Zagreba. "U cilju odgovornog poslovanja naša tvrtka od 1996. zajedno s Agronomskim fakultetom na površinama poduzeća Moslavka d.d. provodi znanstveno istraživanje o gnojidbi duškom prihvatljivoj za okoliš", ističe mr.sci. Biserka Stojić, voditeljica Primjene u kutinskoj tvornici mineralnih gnojiva.

Na četiri hektara postavljeno je deset gnojidbenih varijanti, a test su kulture u plodoredu, kukuruz, soja, ozi-ma pšenica i uljana repica. Temeljni cilj je da se utvrdi najpouzdanija razina primjene dušika kroz mineralna gnojiva i zatim preporuči poljoprivrednim gospodarstvima, uvažavajući utjecaj intenziteta mineralne gnojidbe na kvalitetu površinske i podzemne vode. U okviru istraživanja mjere se ispiranja dušika kroz drenske cijevi i prati stanje tla analizama uz primjenu različitih razina dušika na kulture u plodoredu. Zbog čega je to važno?
"Ljudska civilizacija danas je ovisna o gnojidbi dušikom, jer ovakav način života i prehrane koji sada imamo ne bismo mogli zadržati kada ne bi trošili mineralni dušik u gnojidbi poljoprivrednih kultura", kaže prof.dr.sc. Milan Mesić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, voditelj ovog znanstvenog projekta. Premda se mineralna gnojiva često optužuju za negativno djelovanje na okoliš, u Hrvatskoj ima razmjerno malo istraživanja koja se odnose na utjecaj mineralne gnojidbe na kemijski sastav podzemne i površinske vode.

"Mi smo ovdje utvrdili potpuno jasno kako se i u kojem omjeru ispire dušik pod utjecajem oborina, pod utjecajem kulture i pod utjecajem gnojidbe. Radi se o oko 10 posto dušika koji se primjenjuje u gnojidbi, iako treba reći kako ispiranje dušika postoji i na onim varijantama gdje se ne primjenjuje nikakva gnojidba ili je površina pod ugarom. U tom kontekstu htio bih reći da bi i sliku koja se stvara u javnosti trebalo korigirati i zapravo biti realan u mjerenju i određivanju utjecaja gnojidbe na poljoprivrednu proizvodnju, ali isto tako i na onečišćenje okoliša", naglašava Mesić. Dodaje kako je Petrokemija d.d. od prvog dana imala razumijevanje za potrebu praćenja utjecaja gnojidbe na okoliš, te kako je njihova suradnja omogućila transfer rezultata istraživanja u praksu.

"Mi danas znamo kako na prinos utječe gnojidba od 100 kg dušika, kako od 150 ili kako ona od 200 kg. U tom rasponu, od 100 do 200 kg, treba tražiti gnojidbu koja za jednu stabilnu biljnu proizvodnju ima smisla. To su količine koje, ovisno o kulturi i plodoredu, treba primjenjivati da se postignu visoki prinosi", poručuju s Agronomskog fakulteta. Naravno, postoje sustavi poljoprivredne proizvodnje u kojima je to nepotrebno, ali ako je riječ o intenzivnoj poljoprivredi ona danas nije moguća bez mineralne gnojidbe.

Do sada publicirani rezultati istraživanja, kao i izlaganja na više međunarodnih skupova, naišli su na izuzetno velik interes znanstvenika iz Hrvatske, kao i iz inozemstva. Realizirana je suradnja sa znanstvenicima iz Austrije, Njemačke, Finske i SAD - a, koji su pokazali interes za uključivanje u provedbu programa ovog istraživanja. Za procjenu utjecaja gnojidbe na onečišćenje površinskih i podzemnih voda koriste se najbolje upravo podaci dobiveni u ovakvim istraživanjima, a prema zakonskoj regulativi važećoj u EU potrebno je provoditi trajni monitoring kakvoće podzemne vode, kako bi se osigurali uvjeti za praćenje kakvoće vode prema direktivi o nitratima.

Foto: RGBStock