Folijarna prihrana: Zašto su važni mikroelementi u ozimim žitaricama?

Ostvariti maksimalne prinose ozimih žitarica, postići dobru kvalitetu zrna i konačno profit, nije lako. Brojni su faktori koji na to utječu, a dostupnost biljnih hraniva je među najvažnijim. Svi nutrijeti moraju biti prisutni u dovoljnim količinama i izbalansiranim odnosima. Često su u fokusu tri makroelementa: dušik, fosfor i kalij.

No, zaboravlja se na mikroelemente koji su neophodni za pravilan rast i razvoj žitarica. Imaju istu važnost za biljke kao makroelementi, ali su potrebni u manjim količinama. Ukupno čine samo jedan posto suhe tvari. Osam je esencijalnih hranjivih sastojaka biljaka iz ove grupe: molibden, bakar, bor, cink, mangan, željezo, klor i nikal.

Zašto su važni?

Na njihovo usvajanje djeluju brojni faktori. Prije svega to je temperatura tla. U hladnim tlima slabije je njihovo usvajanje, kao i u suhim.

Cink povećava otpornost pšenice na niske temperature, pojavu bolesti i sušu. Djeluje na metabolizam ugljikohidrata i dušika. Možemo dodavati dušična gnojiva, ali je cink odgovoran za efikasnost tog elementa. Sudjeluje u metabolizmu kemijskih spojeva fosfora i akumulaciji hranjivih tvari u zrnu.

Željezo povećava otpornost usjeva na faktore stresa. Djeluje na kvalitetu zrna pšenice jer spriječava nakupljanje nitrata u njemu. Poboljšava opće stanje biljaka i njihov imunitet.

Molibden je neophodan, jer poboljšava rast pšenice i povećava otpornost na stres, posebno je neizostavan kada je u pitanju otpornost na niske temperature i pojavu mraza. U samom tkivu utječe na sastav aminokiselina.

Mangan povećava unos fosfora i time neposredno djeluje na razvoj i rast korijena. Doprinosi formiranju spojeva koji daju biljkama otpornost na infekcije i štetnike.

Folijarna prihrana

Kada simptomi nedostatka mikroelemenata postanu vidljivi, već je došlo do značajnog smanjenja prinosa. Folijarna primjena deficitarnih mikrohraniva rezultirat će brzim usvajanjem i saniranjem štete.

Postotak apsorpcije mikrognojiva preko površine lista je puno veći nego preko korijenovog sustava iz tla. Može se dogoditi slučaj da hraniva ima dovoljno u zemlji, ali su u nepristupačnom obliku i biljke ga ne mogu usvojiti. Ishrana preko lista je pomoćna metoda, ali može dati izuzetne rezultate i spriječiti pad prinosa.

Ozime žitarica oduzimaju manje mikroelemenata u odnosu na makroelemente i možemo ih brzo nadoknaditi folijarnom prihranom. Vrijeme primjene utječe na količinu i kvalitetu prinosa. Kasnija primjena povećava sadržaj proteina i glutena, a ranija poboljšava kvantitativne pokazatelje.