Ekološka proizvodnja pšenice

Pšenica je žitarica koja se uzgaja širom svijeta i najvažnija je zrnata biljka koja se koristi za ljudsku prehranu. Druga je na ljestvici ukupne proizvodnje prinosa žitarica odmah iza kukuruza.

Pšenična zrna su glavni prehrambeni proizvod koji se rabi za izradu brašna za kruh, kolače, tjesteninu, ali i za fermentaciju za izradu alkohola te biogoriva. Ljuska žita odvajana pri izradi brašna zove se mekinja. Pšenica se sije na određenom prostoru kao krmno bilje za stočarstvo, a i slama se može upotrebljavati kao hrana za stoku ili kao konstrukcijski materijal za izradu krovova.

Areal uzgoja pšenice je velik i svrstavamo ju u jednu od osnovnih krušarica. Ujedno je i najpoznatija kultura od svih žitarica. U ekološkoj proizvodnji bitno je obratiti pozornost na izbor odgovarajuće sorte za određeno područje ili areal. Razlikujemo jare i ozime pšenice. Kod nas se uglavnom uzgajaju ozime sorte pšenice koje daju i veće prinose.

Za sjetvu treba koristiti certificirano sjeme iz ekološkog uzgoja. Ukoliko ga nema na tržištu, potrebno je tražiti odobrenje od kontrolnog tijela za sjetvu sjemena koje imamo. Može se upotrijebiti i vlastito sjeme, tzv. tavanuša. Plodored u pravilu treba biti što širi. Pšenicu je najbolje smjenjivati s okopavinama (kukuruz, suncokret). Kao predkulture odlične su djetelinsko-travne smjese, razne leguminoze (soja, grah, stočni grašak,, grahorice, lupina, bob), zatim krumpir, repa, povrće i druge kulture.

Gnojidba eko pšenice

Osnovna gnojiva u ekološkoj poljoprivredi za proizvodnju pšenice su uglavnom organskog porijekla, a tu svrstavamo stajska gnojiva, razne komposte, gnojnicu, gnojovku i dr. Vrijeme primjene stajskog gnoja je u jesen, pri čemu gnojivo treba površinski razbacati i odmah zaorati. Prva prihrana obavlja se gnojnicom i to na početku busanja, a time povećavamo broj produktivnih vlati po biljci (primijeniti krajem zime ili početkom proljeća).

Druga prihrana slijedi na početku vlatanja, tako da dobijemo veći broj kvalitetnih zrna po klasu. Količina zrelog stajnjaka po jednom hektaru bi trebala biti 15 - 30 tona. Gnojnica se razrjeđuje s vodom 1:1 do 1:1,5 i primjenjuje u količini 20 - 40 m³/ha. Gnojnica se koristi za dvije prihrane.

Obrada tla

Osnovnu obradu tla, oranje, treba obaviti ukoliko dopuštaju rokovi 2 do 3 tjedna prije sjetve pšenice na dubinu od 15 do 20 cm (na težim tlima potrebno je tlo ispodrivati). Predsjetvena priprema obavlja se tako da 10 dana nakon oranja površinu prijeđemo sa drljačom ili sjetvospremačem kako bi se uništili korovi koji su krenuli. Drugi prohod obaviti tik prije sjetve sa istim uređajima.

Sjetva

Da ponovimo, sjeme treba biti certificirano, iz ekološkog uzgoja. Kod sjetve vlastitog sjemena treba provjeriti da li je sjeme čisto ili bolesno (Septoria, prašna snijet, hrđa i dr.). Uz to treba provjeriti i klijavost. Vrijeme sjetve ne treba biti prerano radi korova i ne kasno jer će prinos biti manji. Količina sjemena po ha trebalo bi iznositi oko 350 kg ili oko 500 - 600 biljaka po m². Sjetvu treba obaviti pravovremeno kako bi usjev pšenice svojim rastom zaustavio i spriječio rast korova. Usijavanje se obavlja kada je usjev pšenice u punom busanju (početak proljeća). Od kultura usijavati možemo: crvenu djetelinu, bijelu dijetelinu, djetelinsko-travne smjese i dr. Dakle usijavanjem raznih kultura možemo uz žetvu pšenice dobiti do jeseni iste godine jedan otkos sijena, a time spriječiti rast korova te obogatiti tlo dušikom i zaustaviti eroziju tla.

Reguliranje korova

Cilj je da usjev bude čist. Postoje indirektne mjere (pravilan plodored, gušća sjetva, primjerena gnojidba, pravovremena sjetva, čisto sjeme i dr.) i direktne mjere (pravilna obrada tla: 2- 3 puta prije sjetve svakih 10-15 dana sjetvospremačem ili drljačom treba prijeći površinu kako bi eliminirali korove koje smo isprovocirali).

Zaštita usjeva

Indirektne mjere:

• pravilan plodored
• izbor odgovarajuće sorte (otpornost, prilagodljivost)
• optimalan sklop biljaka
• pravilna i umjerena gnojidba
• pravovremena sjetva

Direktne mjere:

• pepelnicu prašiti
• ukoliko se pojavi balac (Oulema melanopus) možemo ga vrlo uspješno suzbiti gašenim vapnom, tako da jednostavno zaprašimo mjesta gdje se lema pojavila.

Žetva

Žetvu treba obaviti kada vlaga u zrnu padne ispod 14%, a prinosi mogu biti 4.000 - 5.000 kg/ha.