Čufa je hrana budućnosti - kako se uzgaja?

Čufa, zemljani badem ili tigrov orah Cyperus esculentus pripada porodici Cyperaceae, a vodi porijeklo iz sjeverne Afrike i Mediterana. Ljudi je uzgajaju već tisućama godina. Otkrivena je u egipatskim piramidama. Koristi se za prehranu ljudi, u stočarstvu i industriji. Cijenjena je kao ljekovita biljka. Najviše se uzgaja u mediteranskom području, posebno u Španjolskoj gdje se smatra hranom budućnosti.

Uvrštena je na popis biljaka koje će se uzgajati na međuplanetarnim svemirskim stanicama. I pored njene vrijednosti, industrijskog uzgoja, ova vrsta je još uvijek nepoznanica za proizvođače i potrošače koji je nesvjesno konzumiraju, posebno u slatkišima.

Svestrana upotreba

U zemlji formira male gomolje čija je površina smeđa, a unutrašnjost bijela. Dužine su do 3 cm, a širine do 1 cm. Prilikom upotrebe se ne gule. Sadrže 28 posto masti, vitamine (najviše C i E), minerale (magnezij, kalcij, željezo, fosfor), škrob, šećere. Preporučuje se dnevna konzumacija do 200 g. Odlično se resorbira u organizmu. Jača imunitet, djeluje oporavljajuće na probavni trakt, koristi se kod dijabetesa, poboljšava rad mozga, popravlja raspoloženje i povećava efikasnost.

U Španjolskoj se proizvodi mlijeko od čufe koje se često koristi u liječenju bolesti probavnih organa. Očišćeni i oprani gomolji se prelijevaju vodom u odnosu 1:4 i ostave preko noći. Nakon toga se protisnu kroz sito i sadržaj filtrira. Dobiveno mlijeko se zasladi po želji.

Koristi se i kao zamjena za kavu i kakao. Često se dodaje u slatkiše koji se prave od čokolade. Sitniji gomolji se prže i zamjena su za bademe i lješnjake. Španjolci vole sladoled od čufe i bezalkoholno piće horchata koje se tradicionalno pije u Valensiji.

Koristi se i kao ukrasna biljka, a za nju se vežu legende da štiti kuću i ispunjava želje koje joj ispričamo. Nadzemni dio, zelena biomasa, se koristi u stočarstvu svježe pokošena ili u obliku silaže.

Sjetva i uzgoj

Višegodišnja je vrsta, ali zahtijeva zalijevanje tijekom sušnog ljeta. Vrlo je zahvalna za uzgoj jer je dosta otporna na štetnike i korove. Prinosi se kreću od 5 do 6t/ha suhih gomolja, odnosno do 19t/h svježih. U vrtnim uvjetima jedan grm može dati do 100 g gomolja. Njihovo sušenje je dugotrajan proces, ali im osigurava duži rok trajanja.

Čufa je biljka toplijih područja. Može izdržatii kratkotrajni mraz do -1º. Sadnja se obavlja kada se zemlja zagrije do 12ºC na dubini do 15 cm. U optimalnim uvjetima niče za sedam do deset dana. Najbolje uspijeva na laganim, rahlim zemljištima.

Bolje i brže niče kada se gomolji namoče u vodi tri dana prije sadnje. Kada nikne, rast i razvoj su spori. U sjevernim područjima se uzgaja iz presadnica, a u južnim se direktno sije na otvoreno polje. Sade se dva do tri gomolja u sadnu jamu. Međuredni razmak je od 60 do 70cm, a razmak u redu od 20 do 30cm. Dubina sadnje se kreće od 5 do 10 cm ovisno o kvaliteti zemljišta. Dublje se sadi na lakšem, pjeskovitom zemljištu.

Grmovi čufe se izdižu iznad zemlje i bit će ih potrebno zagrnuti poput krumpira. Ne podnose pregustu sadnju i sjenu. U zemljama s pogodnom klimom je vrlo invazivna.

Korištena naslovna fotografija podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.