Još uvijek nepoznanica, ali je jedemo u mnogobrojnim proizvodima. Nadzemni dio se koristi u stočarstvu svježe pokošena ili u obliku silaže
Čufa, zemljani badem ili tigrov orah Cyperus esculentus pripada porodici Cyperaceae, a vodi porijeklo iz sjeverne Afrike i Mediterana. Ljudi je uzgajaju već tisućama godina. Otkrivena je u egipatskim piramidama. Koristi se za prehranu ljudi, u stočarstvu i industriji. Cijenjena je kao ljekovita biljka. Najviše se uzgaja u mediteranskom području, posebno u Španjolskoj gdje se smatra hranom budućnosti.
Uvrštena je na popis biljaka koje će se uzgajati na međuplanetarnim svemirskim stanicama. I pored njene vrijednosti, industrijskog uzgoja, ova vrsta je još uvijek nepoznanica za proizvođače i potrošače koji je nesvjesno konzumiraju, posebno u slatkišima.
U zemlji formira male gomolje čija je površina smeđa, a unutrašnjost bijela. Dužine su do 3 cm, a širine do 1 cm. Prilikom upotrebe se ne gule. Sadrže 28 posto masti, vitamine (najviše C i E), minerale (magnezij, kalcij, željezo, fosfor), škrob, šećere. Preporučuje se dnevna konzumacija do 200 g. Odlično se resorbira u organizmu. Jača imunitet, djeluje oporavljajuće na probavni trakt, koristi se kod dijabetesa, poboljšava rad mozga, popravlja raspoloženje i povećava efikasnost.
U Španjolskoj se proizvodi mlijeko od čufe koje se često koristi u liječenju bolesti probavnih organa. Očišćeni i oprani gomolji se prelijevaju vodom u odnosu 1:4 i ostave preko noći. Nakon toga se protisnu kroz sito i sadržaj filtrira. Dobiveno mlijeko se zasladi po želji.
Koristi se i kao zamjena za kavu i kakao. Često se dodaje u slatkiše koji se prave od čokolade. Sitniji gomolji se prže i zamjena su za bademe i lješnjake. Španjolci vole sladoled od čufe i bezalkoholno piće horchata koje se tradicionalno pije u Valensiji.
Koristi se i kao ukrasna biljka, a za nju se vežu legende da štiti kuću i ispunjava želje koje joj ispričamo. Nadzemni dio, zelena biomasa, se koristi u stočarstvu svježe pokošena ili u obliku silaže.
Višegodišnja je vrsta, ali zahtijeva zalijevanje tijekom sušnog ljeta. Vrlo je zahvalna za uzgoj jer je dosta otporna na štetnike i korove. Prinosi se kreću od 5 do 6t/ha suhih gomolja, odnosno do 19t/h svježih. U vrtnim uvjetima jedan grm može dati do 100 g gomolja. Njihovo sušenje je dugotrajan proces, ali im osigurava duži rok trajanja.
Čufa je biljka toplijih područja. Može izdržatii kratkotrajni mraz do -1º. Sadnja se obavlja kada se zemlja zagrije do 12ºC na dubini do 15 cm. U optimalnim uvjetima niče za sedam do deset dana. Najbolje uspijeva na laganim, rahlim zemljištima.
Bolje i brže niče kada se gomolji namoče u vodi tri dana prije sadnje. Kada nikne, rast i razvoj su spori. U sjevernim područjima se uzgaja iz presadnica, a u južnim se direktno sije na otvoreno polje. Sade se dva do tri gomolja u sadnu jamu. Međuredni razmak je od 60 do 70cm, a razmak u redu od 20 do 30cm. Dubina sadnje se kreće od 5 do 10 cm ovisno o kvaliteti zemljišta. Dublje se sadi na lakšem, pjeskovitom zemljištu.
Grmovi čufe se izdižu iznad zemlje i bit će ih potrebno zagrnuti poput krumpira. Ne podnose pregustu sadnju i sjenu. U zemljama s pogodnom klimom je vrlo invazivna.
Korištena naslovna fotografija podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.
Tagovi
Autorica
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Planulo polje pšenice, vatrogasci upozoravaju na 5 stvari koje svaki ratar mora provjeriti
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
