• Čičoka
  • 07.10.2018. 07:30

Čičoka - dobra i za ljude i za stoku

Čičoka uspijeva na svim tipovima zemljišta i rijetko zahtijeva kemijsko tretiranje. Koristi se u prehrani ljudi i hranidbi životinja, a zbog cijene koju dostiže - odlična je za dopunu kućnog budžeta.

Foto: Pixabay / silviarita
  • 1.287
  • 82
  • 0

Čičoka (Helianthus tuberosus L.) iz svoje domovine Sjeverne Amerike, početkom XVII. stoljeća, prenesena je u Francusku, odakle se kasnije raširila i u ostalim dijelovima Europe. To je višegodišnja biljna vrsta koja pripada familiji Asteraceae, i po morfološkim osobinama nadzemnog dijela veoma je slična suncokretu, s tim što nerijetko može narasti i do četiri metra visine. Kod nas je poznatija pod skraćenim nazivom čičoka ili topinambur.

Razmnožavanje vegetativnim putem

Osnovni način razmnožavanja je vegetativnim putem, odnosno krtolama. One su nepravilnog oblika, na kojima se nalaze brojna okca, kao i kod krumpira, iz kojih će se kasnije razviti nove biljke. Ovisno od sorte, pojedinačne biljke čičoke mogu formirati i do 60 krtola, s prosječnom težinom i do tri kilograma.

Uvjeti uspijevanja

Čičoka se uzgaja na širokom temperaturnom pojasu, od 40° do 55° geografske širine. Uspijeva u područijima s prosječnom količinom padalina od 300 do 1.000 mm, i prosječnim dnevnim temperaturama između 6˚C i 27˚C.

Zemljište

Čičoki odgovaraju svi tipovi zemljišta, a naročito zemljšta koja su pogodna za uzgajanje krumpira. Najbolje rezultate daje na pjeskovitim i aluvijalnim tipovima zemljišta. Biljke dobro podnose slana zemljišta i mogu se uzgajati na zamljištima s pH vrijednošću od 4.5-8. Također se odlikuje i dobrom otpornosti na sušu.

Obrada zemljišta je slična ili ista kao za krumpir. Najvažnije je da zemlja bude rastresita zbog lakše sadnje i vаđenja krtola.

Gnojidba

Prije svega je potrebno izvršiti analizu plodnosti zemljišta, pa tek onda unijeti potrebne količine mineralnog gnojiva. Prema literaturnim podacima, potrebna količina gnojiva iznosi: N 100 kg/ha, P2O5 80 kg/ha, K2O 180 kg/ha. Također se preporučuje i unošenje zrelog stajnjaka u jesen u količini od 30-40 t/ha. Ako se želi postići dugotrajno iskorištavanje usjeva, neophodno je obilno gnojiti organskim i mineralnim gnojivima.

Sadnja

Sadnja krtola se obavlja krajem ožujka i početkom travnja, kada minimalna temperatura zemljišta dostigne 7˚C. Svako odstupanje od optimalnog roka za posljedicu ima smanjenje prinosa. Sadnja se obavlja na dubini od 5 cm do 9 cm. Veliki broj stručnjaka preporučuje različit broj biljaka po hektaru, a taj broj se kreće od 20-40.000 biljaka/ ha, odnosno 1-2 t/ha krtola. Razmak u redu je od 30-50 cm, dok je međuredni razmak od 50-60 cm.

Čičoku nikako ne bi trebali saditi u plodoredu, zbog teškog suzbijanja i nepostojanja registriranih herbicida za ovu namjenu, te bi je trebalo saditi na svim onim mjestima na kojima se ne planira sjetva drugih usjeva. Zbog svoje velike kompeticije, ako se pojavi kao korov u usjevu kukuruza, može izazvati smanjenje prinosa zrna do 25%, a kod soje i do 90%. Primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera, životni vijek usjeva se može produžiti i do 20 godina.

Mjere njege

Čičoka ne zahtijeva primjenu herbicida, dok se insekticidi i fungicidi rijetko primjenjuju. Prakticiranje međuredne obrade (na većim površinama) zemljišta i prorjeđivanje usjeva (na manjim površinama) je neophodno, kako ne bi došlo do međusobnog "gušenja" biljaka, a samim tim i do smanjenja kvalitete i prinosa krtola.

Prinos

Prinos zelene stočne hrane se u prosjeku kreće od 17-30 t/ha, a prinos krtola između 15-25 t/ha. Prinos suhe tvari se kreće u rasponu od tri do 30 t/ha.

Iskorištavanje

Upotrebna vrijednost krtola je velika kako u hranidbi domaćih životinja (Tablica 1) tako i u prehrani ljudi (Tablica 2). S ispašom ili košenjem se počinje kada donje lišće počinje venuti. Poslije iskorištavanja nadzemne mase, nastupa vađenje krtola ručno ili strojno.

Krtole se u prosjeku vade šest mjeseci, počevši od kraja rujna pa sve do ožujka. Strojno vađenje je veoma otežano zbog neujednačenosti veličine krtola, pa veliki broj krtola ostaje u zemljištu, što za posljedicu ima značajno smanjenje prinosa. Stoga se one uglavnom vade ručno (motikom).

Nakon vađenja krtola preporučuje se njihovo iskorištavanje kao svježa stočna ili ljudska hrana, pošto se teško konzerviraju. Hranjiva vrijednost čičoka u odnosu na druge biljne vrste može se vidjeti u Tablici 1.

Tablica 1: Usporedna analiza kvaliteta čičoke i drugih krmnih biljaka

Stočna hrana

DM1

TDN

DP

CP

CF

%

Čičoka - nadzemni dio

27

67

3

5

18

Čičoka - krtola

21

78

6

10

4

Lucerna, puno cvjetanje

91

53

10

14

35

Livadna vlasulja, procvjetavanje

94

46

2

6

33

Silažni kukuruz

29

70

5

8

22

Repin rezanac

91

75

5

10

21

DM – Suha tvar, TDN – Ukupne probavljive hranjive tvari, DP – Probavljivi proteini,

CP – Sirovi proteini, CF – Sirova vlakna.

Tablica 2: Energetska vrijednost krtola čičoke u 100g

Energija

310 kJ

Vitamin B6

0.077 mg

Ugljikohidrati

17.44 g

Vitamin B9

13 µg

Šećeri

9.6 g

Vitamin C

4.0 mg

Dijetalna vlakna

1.6 g

Ca

14 mg

Masti

0.01 g

Fe

3.4 mg

Proteini

2.0 g

Mg

17 mg

Vitamin A

1 µg

P

78 mg

Vitamin B1

0.2 mg

K

429 mg

Vitamin B2

0.06 mg

Zn

0.12 mg

Vitamin B3

1.3 mg

 

 

Ljekovita svojstva

Čičoka ima vrlo nizak glikemijski indeks, te je stoga pogodna za liječenje dijabetesa. Ova biljka također obiluje vitaminima i mineralima (Tablica 2), koji podižu imunitet organizma. Može se konzumirati svježa ili kao dodatak jelima.


Povezana biljna vrsta

Čičoka

Čičoka

Sinonim: - | Engleski naziv: Jerusalem artichoke | Latinski naziv: Helianthus tuberosus L.

Čičoka potječe iz središnje Amerike, a već u pretkolumbijsko doba bila je proširena po cijeloj Americi, gdje je domaće stanovništvo koristilo gomolje kao zimsku namirnicu. Prema... Pročitaj više »

Tagovi

Topinaambur Kvaliteta Energetska vrijednost Čičoka Krtola Sadnja Prinos


Autor

Dalibor Živanov

Dalibor je doktor agronomije, sa dugogodišnjim iskustvom u poljoprivredi. Zaljubljenik je u prirodu i fotografiju.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi