Cerkospora na repi razvila otpornost na fungicide!

U organizaciji županjske Sladorane i Agronomskog fakuteta u Zagrebu na pokusnom polju Meretine nedaleko Županje, održan je tradicionalni Dan polja šećerne repe na kojem su se proizvođači imali priliku iz prve ruke upoznati s prednostima proizvodnje, ali i mogućim problemima i zamkama koje ih čekaju na putu ostvarenja dobrih prinosa.

Sortni pokusi i prezentacija

Obilazak pokusnog polja obuhvaćao je sortne pokuse te prezentaciju rezultata i rasprava o rezultatima projekta kroz četiri cjeline: Agrotehnika u integriranoj proizvodnji šećerne repe, Integrirana zaštita šećerne repe od korova, Integrirana zaštita šećerne repe od štetnika (žičnjaci, repine nematode, repina pipa, lisne uši, gusjenice na šećernoj repi, korisna fauna šećerne repe) te Integrirana zaštita šećerne repe od bolesti (Cercospora, virusi).

"Šećerna repa je jedna je od tehnološki najzahtjevnijih kultura. Prošle godine smo vidjeli da možemo uz pogodnu meteorološku godinu imati odlične prinose, u rangu sa najrazvijenijim europskim zemljama. S druge strane, imali smo problem s Cercosporom iz razloga jer vjerojatno nije bila dovoljna učinkovitost fungicida, što je i jedan od razloga da smo ove godine na Danima polja upravo rješavanju problema s tom bolesti posvetili posebnu temu", kazao je direktor Sirovinske službe Sladorane Ivo Rešić.

Promijenili spektar fungicida

Dodaje kako su stručnjaci Sladorane ove godine velik broj problema koje je prouzročila Cercospora riješili s promjenom spektra fungicida. "Uveli smo fungicide za koje smo dobili čak i posebne dozvole da bismo ih mogli primjenjivati. Jednu grupu djelatnih stvari smo u potpunosti izbacili. Koristili smo pokusne i agrometereološke stanice, a od iduće godine ćemo u pravila uvesti da imamo agrometereološku dojavu svih uvjeta za pojavu Cercospore", napominje Rešić.

Dotaknuvši se stanja u kojem se na poljima nalazi šećerna repa, kaže kako proizvođači mogu biti zadovoljni s izgledom i zdravstvenim stanjem repe. "Analize s ovog sortnog pokusa pokazuju da je sadržaj šećera iznad predviđenog standarda od 16% te se možemo nadati još boljoj digestiji ako nas vrijeme posluži kroz rujan", navodi taj stručnjak uz napomenu kako će županjska Sladorana s ovogodišnjom preradom šećerne repe započeti s 1. listopadom.

Prilike za napredak ogromne

Prema njegovom mišljenju, ako hrvatski poljoprivredni proizvođači igdje mogu biti konkurentni s europskim poljprivrednicima, to je upravo u proizvodnji šečerene repe. "Ako naše kolege iz Njemačke i Francuske ostvaruju proizvodnju od po 14 tona šećerne repe po hektaru, a mi osam i pol znači da nešto moramo poduzeti i da je naglasak potrebno baciti na struku.

Sudjelujem u radu Europskog udruženja šećerana, radne skupine za šećernu repu gdje je nekoliko direktora sirovnih službi svih europskih kompanija i uvijek se u razgovoru s njima našalim kako je meni puno lakša situacija nego njima zato što su njihovi proizvođači dostigli, rekao bih tehnološki i biološki maksimum.

U listopadu započinje prerada repe

Njihovi određeni proizvođači proizvode za nas još uvijek nezamislivih 20 tona šećerne repe po hektaru, a mi smo, neću reći na dnu jer ima nekoliko europskih zemalja koje su i ispod hrvatske razine proizvodnje, ali to sve skupa znači da imamo ogroman prostor za napredak. Uz ovakvu kvalitetu tla, uz bolju gnojidbu, kvalitetniju obradu i pravilniji izbor sjemena puno bi mogli postići. Struka je tu od presudne važnosti i zato nam je bitna suradnja koju imamo s Agronomskim fakultetom u Zagrebu", pojašnjava Rešić.

U tom smislu posebice ističe zajednički projekt Sladorane i zagrebačkog Agronomskog fakulteta pod nazivom Jačanje suradnje između znanosti, industrije i poljoprivrednih proizvođača: transfer tehnologije za integriranu zaštitu šećerne repe s ciljem povećanja prihoda poljoprivrednih proizvođača i smanjenja upotrebe pesticida koji se provodi već treću godinu, a s oko pola milijuna eura financira sredstvima EU.