• DriDanube
  • 03.04.2019. 15:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Čekaju nas zbog suše veliki gubici na ječmu, stradat će i druge kulture

Samo u posljednjih šest mjeseci u kontinentalnoj Hrvatskoj, ekstremno sušne prilike prevladavaju, upozorila je voditeljica projekta DriDanube Ksenija Cindrić Kalin (DHMZ).

Foto: Dubravka Petrić/PIXSELL
  • 1.652
  • 119
  • 1

Završni nacionalni seminar projekta pod nazovom DriDanube – rizici od suše u Dunavskoj regiji, koji je okupio 15 sudionika iz 10 podunavskih zemalja, vrijedan gotovo dva milijuna eura, a koji je financiran dvije godine iz transnacionalnog projekta Dunav, održan je u utorak u Kući Europe u Zagrebu.

Otvarajući seminar, ravnateljica Državnog hidrometerološkog zavoda (DHMZ) Branka Ivančan Picek kazala je da prema dugodišnjem praćenju, više od 20 godina, suša je uzrok najvećih ekonomskih gubitaka, više od 40 posto, od svih drugih prirodnih katastrofa. Dodala je da su protekle četri godine bile najtoplije godine u svijetu, još od sredine 19. stoljeća, a ni Hrvatska nije pošteđena posljedica suše što se obistinilo i na početku ove godine.

Poljoprivreda na udaru klime 

Prema riječima ravnateljice DHMZ-a, na prirodu ovih pojava ne možemo utjecati, ali smanjivanje budućih šteta od suše potiče i Svjetska meterološka organizacija, putem sustava ranog upozorenja za što je nužna mreža mjerenja. DHMZ, kaže, provodi dva velika projekta, jer je praćenje suše važno za jako puno gospodarskih djelatnosti od poljoprivrede, turizma, zaštite okoliša, a kako bi odgovorni na temelju prikupljenih informacija donijeli strategiju i odluke na dobrobit svih.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede (Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe (HŠSS)) Ivan Danjek, kazao je da je uloga izvjestitelja s terena, raspoređenih po županijama, bila da jedanput tjedno ispune upitnik o utjecaju suše bilo da se radi o usjevima pšenice, ječma, uljane repice ili soje, kao i nasadima maslina. Uz usjeve, motrenjem je obuhvaćena i šuma u Gorskom kotaru.

Suša je već sada vidljiva, ne piše nam se dobro ni u idućim mjesecima

Naime, kad se velika suša dogodi, a zadnja velika suša u Hrvatskoj  je bila 2017. godine, prinosi na usjevima su bili manji od  20 pa do 100 posto. Agronomi, pak, nastoje preporučiti vrste usjeva otporne više na sušu, kao i prilagoditi rokove sjetve, voditi brigu o gnojidbi u otežanim uvjetima i dr. Naravno da je navodnjavanje bilo korisno u suzbijanju posljedica suše, ali kako Hrvatska navodnjava samo šest do sedam posto obradivih površina, od takvog navodnjavanja nema velike koristi.

Očekuju se gubici na ječmu   

Voditeljica projekta Ksenija Cindrić Kalin (DHMZ) kazala je da suša ne poznaje granice, a nažalost je u porastu i ekonomski gubici od suše rastu posljednjih 30 godina u svijetu, a u sušnim godinama iznose i više od 70 posto. Sad je, kaže, upravljanje sušom, još uvijek retroaktivno jer se bavimo njezinim posljedicama. Ne postoji zakonodavni okvir kao ni plan i institucija za upravljanje sušom u Hrvatskoj. Samo u posljednjih šest mjeseci u kontinentalnoj Hrvatskoj ekstremno sušne prilike prevladavaju, upozorila je voditeljica projekta DriDanube Cindrić Kalin.

Kako se čulo, u Sloveniji postoji komisija za sušu, a i Češka i Mađarska rade na tome jer su Mađari pripremili algoritam o procjeni rizika za kukuruz, ječam... Kod nas, uz nedovoljnu međusektorsku suradnju, postoji baza podataka o suši od 2009. godine, što se tiče prinosa na pripajućim površinama. Dakle, kod sijanja određenih kultura, trebalo bi voditi više računa kakve posljedice će na usjeve imati sve češća suša jer se već sad zna da bi gubici na ječmu, ove godine, mogli biti izuzetno visoki.   

Osnivanje Centra za klimatske promjene?

Platformu za praćenje suše Drought Watch (geo portal) predstavio je Izidor Pelajić koji se bavi monitornigom suše na području manjem od pola jedne županije. Na njemu se može vidjeti procjena prinosa za više kultura što se tiče klimatskih paramatera. 

U raspravi agronom i izvjestitelj iz Krapinsko-zagorske županije Georg Gal je upozorio da bi projekt, uz ažuriranje podataka, svakako trebalo nastaviti jer su u direktnom kontaktu s poljoprivrednicima i voćarima na terenu koji trpe posljedice sve učestalijih promjena vremena, a posebno posljedice suše.

Predsjednica Hrvatskog agrometerološkog društva Višnja Vučetić predložila je osnivanje Centra za klimatske promjene, kako bi smanjili učestale štete od suše na poljoprivrednim usjevima.


Tagovi

Suša Poljoprivreda Dunav


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi